U školi su nas učili da je Sarajevski atentat bio samo povod Prvom svjetskom ratu, a da su se razlozi za rat skrivali negdje drugdje. Ovih dana u prilici smo ponoviti gradivo i utvrditi “sarajevsku lekciju”, tj. odnos povoda i razloga. Radi se o tzv. JMBG-protestima u Sarajevu, odnosno Bosni i Hercegovini.
Ovaj se današnji problem, kao i onaj 1914. godine, pokazuje u koncentričnim krugovima. Naime, tromjesečna djevojčica Belmina Ibrišević nije mogla otići na prijeko potrebno liječenje u Njemačku zato što nije mogla dobiti pasoš, a pasoš nije mogla dobiti zato što, zahvaljujući zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, nijedno dijete rođeno nakon 12. veljače 2013. ne može dobiti jedinstveni matični broj građana (JMBG). Ovaj opći administrativno-zakonodavni apsurd očigledno u nekim slučajevima dovodi do tragičnih posljedica za pojedince, a krivnju za to snose političari BiH. Oni se ni o ovom pitanju ne mogu dogovoriti i ne žele primjereno reagirati pa cijenu njihovih kalkulantskih djela i propusta plaća građanstvo BiH, iz kojeg je političarska kasta, dakako, izuzeta. Belminin problem i problem JMBG-a izazvao je spontane građanske proteste, najprije u Sarajevu, a zatim i diljem BiH.
Međutim, problem JMBG-a samo je povod tim protestima, a razloge treba tražiti negdje dublje. Kao što je samospaljivanje tuniskog trgovca Mohameda Bouazizija krajem 2010. izazvalo Arapsko proljeće 2011. godine, kao što je prosvjed protiv otimanja i uništenja istanbulskog trga Gezi 2013. godine izazvao “tursko proljeće”, tako bi i bosanskohercegovački JMBG-protesti mogli izazvati “bosanskohercegovačko proljeće”. Bez obzira na daljnji razvoj događaja, sigurno je da su JMBG-protesti znak dubokog nezadovoljstva građana BiH, a problem JMBG-a je simbol općih društveno-političkih problema BiH te simbol egzistencijalne besperspektivnosti koja muči građane BiH. Bosanska piramida bijede zapravo je vulkan koji je ovih dana doživio erupciju. No, kao i svaka erupcija, tako je i ova samo završni čin dugotrajnog ključanja lave u dubinama zemlje i tektonskih poremećaja u podzemnim slojevima. Kakve će biti posljedice erupcije bosanskog vulkana, teško je predvidjeti, ali treba imati na umu da se tokove lave može usmjeravati, a osim toga, poznato je i da je tlo oko vulkana, zbog pepela koji vulkan izbaci, vrlo plodno.
Protesti su – iako su započeli u Sarajevu – zahvatili i mnoge druge gradove u BiH, štoviše, u cijeloj BiH, bez obzira na entitetske i kantonalne granice. Ne bez razloga, mnogi pratitelji događanja su, već na temelju te geografske i geopolitičke raznolikosti protesta, istaknuli da ovakvih akcija nije bilo otkako je samostalne BiH, pa tako ni u poslijeratnom razdoblju. I to je točno jer, bez obzira na to što isti problemi more sve građane BiH, u posljednjih petnaestak godina nije bilo građanskih akcija koje bi objedinile sve građane BiH, koliko god je očigledno da su im problemi zajednički, jer im je zajednički tlačitelj, a to je samodovoljna i samovoljna politička oligarhija, koja je najuže povezana s akterima bh. turbokapitalizma i ordinarnog kriminala. Tlačiteljsku strukturu omogućuje, pak, i održava dejtonski politički sistem, utemeljen na etnomatematici koja djeluje izravno protiv građanskih i ljudskih prava, a koju tolerira i potiče međunarodni protektorat, vođen geopolitičkim i ekonomskim ciljevima, što reprezentiraju “visoki predstavnik međunarodne zajednice” Valentin Inzko i ambasador SAD-a Patrick Moon. U osnovi problema su, dakle, lažna demokracija i neoliberalni kapitalizam, a brojanje krvnih zrnaca, cjenkanje sa žrtvama rata, opsjenarske identitetske politike, povlačenje entitetskih granica i incestuozno međupartijsko općenje samo su folklorni detalji u službi “viših ciljeva” koji građane BiH uvijek vode samo naniže na ljestvici kvalitete života.
Možda većina građana BiH još nije u stanju vidjeti ovu širu sliku, ali uskoro bi im ona mogla puknuti pred očima. A pitanje je JMBG-a, u tom smislu, sasvim dobar motivator. Sudeći prema recentnim protestima, građani BiH kao da počinju shvaćati da su svi “u istom čamcu” (da ne koristimo fekalne metafore) te da je jedini put prema rješenju zajednički put, neomeđen etnitetskim i entitetskim granicama. I da temeljna i najvažnija pitanja nisu nacionalna nego klasna. Tzv. nacionalne elite ujedno su i ekonomske elite. A te elite čine (bez)brojni funkcionari, obnašatelji raznoraznih funkcija u državi, entitetima, kantonima, općinama i javnim poduzećima, čija je prosječna osnovna plaća (uz ostale privilegije) nekoliko tisuća konvertibilnih maraka. Prosječna plaća radnika u BiH (ako je uopće ima) otprilike je 800 KM, a prosječna penzija (ako uopće stiže) oko 300 KM.
Recentni protesti su nadnacionalni naprosto zato što su građani BiH shvatili da su problemi koji ih muče nadnacionalni. To sigurno zbunjuje i plaši političke, nacionalne i partijske “elite”, odnosno krvopije koje svoju snagu crpe upravo iz dijeljenja naroda po nacionalnoj i entitetskoj osnovi, što je dosad bila njihova najjeftinija, ali i najuspješnija “fora”, s obzirom na nedavno iskustvo agresije i bratoubilačkog rata.
Uspjeh “bosansko-hercegovačkog proljeća” zavisi od toga hoće li se perspektiva sagledavanja problema proširiti, a politički zahtjevi univerzalizirati i zaoštriti te od toga hoće li se stvoriti šira društvena platforma za borbu protiv suštinskih devijacija u BiH. Građani BiH, kao i oni u Hrvatskoj i drugdje, moraju shvatiti da se građanska odgovornost ne iskazuje tek plaćanjem poreza korumpiranim državnim službama i glasanjem na unaprijed dizajniranim izborima, nego prije svega građanskim samoorganiziranjem, građanskim otporom nedemokratskim tendencijama, pa i građanskim neposluhom. Problem JMBG-a govori da ne treba šutjeti i trpjeti “Jer Može Biti Gore” te da se pothitno treba probuditi i nešto poduzeti “Jer Morone Biraju Građani”, kao što je napisano na jednom transparentu sa sarajevskih protesta.
Građani BiH u prilici su da ponove gradivo i utvrde “sarajevsku lekciju” (iz 1914.), tj. odnos povoda i razloga
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
