U pogon je pušten JANAF-ov terminal Žitnjak u koji je ta tvrtka uložila 372 milijuna kuna, a uz pomoć kojega su zadovoljene ukupne potrebe Zagreba i Zagrebačkog prstena za gorivom. Kapacitet terminala od 142.000 prostorna metra dovoljan je da Žitnjak postane regionalno središte za prihvat, otpremu i skladištenje naftnih derivata i za komercijalne korisnike.
– Ova je investicija važna i zbog činjenice da su je realizirale hrvatske tvrtke i hrvatska pamet. Ponovno se pokazalo da je industrija u Hrvatskoj na svjetskoj razini, naročito metalna i elektroindustrija – istaknuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak puštajući terminal u rad. Radovi na Žitnjaku dio su investicijskog ciklusa JANAF-a ukupne vrijednosti milijardu kuna, a koji su obuhvatili i Omišalj. Plan uprave i ministra Vrdoljaka je od Omišlja stvoriti vodeću izvoznu luku za naftu.
– Ovo je bila jedna od najvećih investicija u ovoj godini, a veliki projekti poput JANAF-ovog ili poput onog koji je realizirao Agrokor preuzevši Mercator pokazuju da se može dobro raditi i izvlače ekonomiju iz crnila. Ne stajemo s ulaganjima, nego nastavljamo, a cilj nam je Omišalj učiniti najboljom lukom – poruka je predsjednika uprave JANAF-a Dragana Kovačevića, koji je dodao da su od JANAF-a napravili stabilnu i uspješnu tvrtku pa će to isto napraviti i od države. Ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš istaknula je da je projekt promptno realiziran jer su 2011. krenuli sa studijom utjecaja na okoliš, a potom su izdane i sve dozvole.
– Terminal je sagrađen u roku od devet mjeseci, što je rekordna brzina, i to pokazuje da se, kad se hoće, može raditi i završiti projekt – zaključila je Mrak-Taritaš. JANAF sada ima ukupno 202.000 m³ skladišnog prostora za naftne derivate, od toga 142.000 m³ na terminalu Žitnjak i 60.000 m³ na terminalu Omišalj
>>JANAF uspješno završio investicijski ciklus vrijedan više od milijarde kuna