30.11.2014. u 10:14

Tzv. nepopularne mjere moraju postati popularne i verificirane na izborima. Inače će ih srušiti prvi referendum. Tko će prvi potegnuti na političkoj sceni?

Pišem ovaj tekst dan prije objavljivanja prve procjene BDP-a za treće tromjesečje. Prosjek osam prognoza anketiranih makroekonomista nagovještava za 0,6 posto manji BDP nego u trećem kvartalu 2013. godine. Najobičniji sezonski ARIMA statistički model prognozira za 0,9 posto manji BDP. Objavi li se makar i približno takav podatak, dobit ćemo: a) novu dozu kolektivnog razočarenja i malodušja, i b) neke zanimljive odnose brojki kao podlogu za možda neke zaključke o stanju i potencijalima hrvatske ekonomije.

Podsjetimo se nekih brojki. Trend vrijednost BDP-a u trećem kvartalu i dalje je u padu. Ekonomija je na blagoj, ali ipak nizbrdici, i to već pune tri godine. Od četvrtog kvartala 2011. do najnovijeg podatka trend BDP-a je niži za punih četiri posto. Kao da smo se vratili na početak 2005. godine, toliko smo i tada proizveli. Najvišu razinu BDP-a izmjerili smo pak u drugom tromjesečju 2008. godine. Od tada smo pali za punih 14 posto! Među najgorima smo u svijetu po tom pokazatelju, možda i najgori kada isključimo ratom zahvaćene zemlje.

Što nam govore ove brojke i usporedbe? Prvo, Hrvatska nije tek stradala zbog uvezene svjetske krize. “Začetnici“ Amerikanci su se davno oporavili, njihove brojke za nas su znanstvena fantastika. Burzovni indeksi ruše povijesne rekorde, BDP raste 3,7 posto, stopa nezaposlenosti je na trećini naše. Dobar dio EU bilježi slične rezultate. O Kini da ne govorimo. Očito je da Hrvatska boluje od nekih svojih bolesti i da nije ozdravila kad je već prošla “epidemija“ nastala u Americi prije šest godina. Hrvatska mora rješavati svoje probleme, rekao bih jedinstvene čak i među članicama EU. Prepisivanje od Grčke, Španjolske ili Italije nije dobro. Imaju slične, ali ipak različite zadatke... I polazne pozicije.

Drugo, ništa se neće bitno promijeniti u izrečenoj ocjeni čak i kada (ako) zabilježimo neki blagi rast, koji toliko željno iščekujemo, više psihološki, kao svjetlo na kraju tunela, nego kao dokaz fundamentalnog poboljšanja. Čak i kada bismo zabilježili (malo vjerojatan) rast u sljedeća četiri kvartala (mjeren trendom prema prethodnim mjesecima), bio bi to tek nulti rast na godišnjem nivou, još uvijek 14 posto ispod 2008. Jadno i nebranjivo. Neoprostivo.

Problem je još veći jer je politika odlučila žrtvovati ili odgoditi prave mjere, sve vođeno interesima izbornih strategija. Naivno je vjerovanje da nekakav “rast iz vedra neba“ u par kvartala iduće godine može donijeti silne dodatne glasove. Ne može i neće. Pravi rast će se dogoditi i ustabiliti tek nakon temeljitog preustroja cijelog sustava. Nikakvi kratkoročni poticaji nisu ni blizu šanse za nekakav uspjeh. Rast će se desiti samo u temeljito reformiranom društvu. Parcijalno reformirano ne može jamčiti ni stagnaciju na današnjem nivou.

Temeljit preustroj ukupnog sustava zahtijeva podršku naroda na izborima. Zaboravite djetinjaste sheme po kojima najprije dobijete izbore na bilo čemu, pa onda odmah nakon izbora naglo zaokrenete, u šest mjeseci pod totalnom narodnom anestezijom obavite sve (sic!) “bolne operacije“ i onda u preostale tri godine bildate rejting za pobjedu na izborima. Naivno, neizvedivo, irelevantno. Previše toga smo se nagledali u prošlosti. Rezultat – minus 14 posto se nastavlja.

Čeka se stranka s cjelovitim i iskrenim programom reformi. Programom koji će u prvim danima izazvati zaprepaštenje brojnih. Koji će, primjerice eksplicitno govoriti o desecima tisuća novih otkaza u javnom sektoru, koji će otvoreno prezentirati upravo one “najnepopularnije“ mjere kojima bi se uravnotežio proračun i održao uravnotežen idućih deset godina. Program koji će sniziti omjer javnog duga i BDP-a sa 82 posto na ispod 50 posto deset godina. Čeka se program koji ništa neće skrivati. Koji neće lagati i koji neće uzroke problema tražiti isključivo u prethodnicima i političkim suparnicima koji su, eto, nesposobni, neznalice, anacionalni, ili su nepošteni, lopovi, kleptomani... Program koji neće pričati bajke o zakopanom opljačkanom blagu koje treba vratiti i sirotinji i ostalima, nakon što pljačkaši završe u zatvoru.

Drugim riječima, tzv. nepopularne mjere moraju postati popularne i verificirane na izborima. Inače će ih, ako se pokušaju nametnuti, srušiti prvi referendum. Tko će dakle prvi potegnuti na političkoj sceni? Tko će biti i ostati istinski domoljub?

>> BDP u trećem kvartalu manji za 0,5%

Komentara 5

Avatar abakus
abakus
12:49 30.11.2014.

Škegro... što napisati na ovakav tekst? Vi biste one famozne bolne reforme... Pod "bolnim reformama" obično se misli na otpuštanje ljudi iz javnih službi i rezanje "socijale". Odlično. Prvo i osnovno, ako smo išta imali prilike naučiti kroz ovih posljednjih 14 godina hrvatske države, onda je to činjenica da se kod otpuštanja iz javnih službi otpuštaju isključivo ljudi koji nemaju nikakve političke pozadine, što znači da je riječ o rijetkim stručnjacima i marljivim radnicima jer su samo takvi mogli opstati u javnim službama nakon svih smjena vlasti koje smo imali i koje su bile bazirane na neprijateljskom preuzimanju. Takvi su se i ranije otpuštali, ali u manjoj mjeri jer su ipak neophodni za kakav-takav rad tih službi i kao alibi za nerad i nesposobnost kaste javnih službenika zaposlenih po partijsko-rođačko-ljubavničkim vezama (jednom riječju: UHLJEBA). Ako se sada krene u BOLNU reformu u smislu otpuštanja, jasno je da neće letjeti van uhljebi, već svi oni bez zaštite tj. jedini koji nešto znaju raditi i koji rade. Nakon toga, Škegro, nije teško predvidjeti što će uslijediti: Totalni kolaps javnih službi. Ni više ni manje. Drugo, masovna otpuštanja plus rezanja "socijale" (u koju ubrajam i prava iz sektora zdravstva i školstva) te rezanja plaća uzduž i poprijeko (pri čemu će većina uhljeba najbolje proći jer su oni svoje plaće odavno napumpali maksimalno koliko je moguće i gubitkom 10% ili 20% bit će manje pogođeni od nromalnih ljudi čije plaće nisu napumpane) ruši se kupovna moć stanovništva, padaju primanja države na račun poreza, ugrožava se i sudbina radnika u trgovačkom sektoru, povećava se jako broj ljudi koji više nisu u stanju vraćati kredite kojima su se preopteretili, banke dolaze u situaciju da im raste broj nenaplativih potraživanja, svi koji mogu (čitaj: stručnjaci iz vani traženih područja tj. pametni i radini ljudi a ne studenti politilogije i sličnog "pametovanja") bježe iz zemlje glavom bez obzira zajedno s iole boljim liječnicima, sustav znanosti i obrazovanja srozava se do nivoa bezvrijednosti... I? Uz kolabiran javni sektor, što se postigli tim toliko priželjkivanim i zazivanim "bolnim reformama"? Propast zemlje! I to tako temeljitu propast da neće biti šanse da se na ovom području išta ozbiljno napravi doslovno nikad više! No što i očekivati od osobe koja je svojevremeno uvela sustav naplate PDV od prodanog umjesto od naplaćenog proizvoda i time, u situaciji države kao one koja prva ne plaća svoje dugove na vrijeme, skrivila propast mase malih firmi... Vi ste nesposoban čovjek, Škegro. I poštedite nas svojih idiotskih tekstova ubuduće.

IB
Ivan Basar
22:46 30.11.2014.

abakus@ - Jedan komentar bez dlake na jeziku. Mi živimo danas u demokraciji. Ali, ovakov komentar se u Austriji ili Njemačkoj ne može napisati, i sada mi se polako otvaraju oči zašto Hrvati bježe iz Hrvatske u te zemlje ilili još dalje. Danas čitam te negativne brojke tog BDP-a po kvartalu, a sutra bez BDP-a, mi počimamo sa tim pozitivnim brojkama bježanja iz Hrvatske, od kvartala do kvartala, broj sve veći, sve napuhaniji, sve bolniji, i samo za političare su te rastuče brojke, pozitivne brojke. Razmišljam o toj usporedbi sa onim 50-tim i 60-tim godinama prošlog stolječa kada su ljudi bježeći napuštali domovinu, ali danas ih je više, daleko daleko više. I nekada su Hrvati plakali kada su bježali i napuštali domovinu, danas je to drugačije.

ZG
zorbas.grk
10:59 30.11.2014.

A bilo je kišno ljeto....nismo koristili klima uređaje ....hrđavom sve smeta pogotovo ako nezna koristit WD sprej :-)

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije