Hrvatska udruga banaka objavila je ekonomske prognoze šestero ekonomsita glavnih banaka u Hrvatskoj koje su postale još pesimističnije od onih objavljenih u srpnju.

Očekivanje realnog BDP-a sada u prosjeku iznosi -0,8%, što je identično kao MMF i za jedva primjetnih 0,1 bodova ispod . Očekivanje realnog BDP-a sada u prosjeku iznosi -0,8%, što je identično kao MMF i za jedva primjetnih 0,1 bodova ispod Komisijine i ranije vlastite prognoze.

Nakon srpanjskog očekivanja rasta za 0,7%, ekonomisti banaka sada u prosjeku očekuju pad za 0,2%.

Glavni razlog promjene očekivanja za sljedeću godinu leži u većem pesimizmu ekonomista banaka u pogledu kretanja na najvažnijim izvoznim tržištima. Ekonomisti su u srpnju očekivali da će realni izvoz 2015. rasti po stopi od 4,5%. Sada se prosječno očekivanje spustilo na 2,9%. Na to su vjerojatno utjecale zabrinjavajuće indicije o kretanjima u njemačkom gospodarstvu.

Međutim, prosječno očekivanje pada realnog BDP-a za 2015. nije osobito reprezentativno – ne misle svi isto. Troje ekonomista očekuje pad, od kojih je najveći 0,5%; dvoje su na nuli, a jedan i dalje očekuje rast za skromnih 0,2%. Prema tome, očekivanja su relativno heterogena, a promjene prosjeka na niže inducirane su procjenama potražnje na izvoznim tržištima. Stoga ovoj promjeni u odnosu na ranije prognoze ipak ne treba pridati prevelik značaj.

Stopa nezaposlenosti će rasti, ali vrlo blago: do 17,7% potkraj ove i 17,9% potkraj sljedeće godine. Nakon stagnacije cijena ove godine, inflacija bi se sljedeće mogla blago razbuditi. No i dalje će se zadržati bitno niže od povijesnog prosjeka. Ekonomisti otvoreno prognoziraju neuspjeh fiskalne konsolidacije. Deficit opće države prema ESA metodologiji ove godine očekuju oko 5,7%, a sljedeće na gotovo neprimjetno manjih 5,5%. Prognoza javnog duga podudara se s vladinom, što bi neizravno moglo značiti da i vlada očekuje približno iste brojke kada se prevedu na međunarodno usporedive ESA standarde. Omjer javnog duga i BDP-a iznosit će oko 82% potkraj ove, i oko 87% potkraj sljedeće godine. Tekući račun bilance plaćanja ostat će u suficitu između 0,7% i 0,8% BDP-a, a krediti privatnom sektoru nastavit će pad po stopi od 1,3% ove godine, dok se u 2015. očekuje njihova stagnacija. Sljedeća važna promjena u očekivanjima vidi se kod cijena kapitala. Tromjesečni ZIBOR bi se i potkraj ove i iduće godine trebao zadržati ispod 1%, no kod „trezoraca“ ekonomisti vide nezanemarivu promjenu.

Prosječni očekivani jednogodišnji prinos raste s 1,34% na 1,46%. Bila bi riječ o zanemarivoj varijaciji koja nije vrijedna spomena, da se slične promjene ne bilježe i na daljem kraju krivulje prinosa. Prosječni očekivani 5-godišnji obveznički prinos raste s 3,7% potkraj 2014. na 4,05% potkraj 2015., dok se kod 10-godišnjega očekuje rast s 4,31% potkraj 2014. na 4,80% potkraj 2015. Ne radi se o dramatčnim promjenama, ali moguće ostvarenje takvog scenarija treba shvatiti kao ozbiljno upozorenje s obzirom na mogući razvoj događaja 2016. i 2017. Jedina je „utjeha“ što ekonomisti prognoziraju da će tečaj i dalje ostati stabilan.

>> Hrvatskoj turizam jedini zdrav sektor

ELLA OREŠKOVIĆ

FOTO Kći bivšeg premijera Tihomira Oreškovića dva puta smo gledali na Dori, prava je ljepotica

6

BAŠ SE NALJUTIO

VIDEO Joško Gvardiol izgubio živce na terenu, počeo mahati rukama u nevjerici nakon poteza suigrača

HRVATSKO ZAGORJE

FOTO Dvorac na 25 km od Zagreba izgradio je čovjek prema kojemu je nastao književni junak, nećete vjerovati koja mu je cijena sada

Vrijedi probati

Ovo je top trik kako potrošiti manje nego što ste planirali za božićne poklone: Prihvatljivo je za svačiji džep

Ruši predrasude

S četiri godine odvojena je od obitelji, a danas, unatoč hendikepu, niže uspjehe na kazališnoj pozornici

Rad od kuće za 8000€ mjesečno bez diplome? Da, postoji takvo radno mjesto