Netom nakon što je Michael Glazer na portalu Financial Timesa, propitujući prihvaćanje koncepta individualne odgovornosti u Hrvatskoj, primijetio da su Hrvati navikli da im država rješava probleme umjesto njih samih, svjedočili smo zazivanju političkih metoda iz bivših vremena za rješenje sudskog spora!? Dakle, tragom pouke tog investicijskog bankara za jugoistok Europe, koji je smisao razgovora Vlade i poslovnih banaka o presudi u korist potrošača koja “opterećuje bankarski sektor”, kako kaže potpredsjednik Vlade Branko Grčić? I još dometne da nam to “ne može ići u prilog, posebno u situaciji kada je dostupnost kredita jedan od ključnih aspekata za oporavak gospodarstva”, te da Vlada ne želi da se na bilo koji način destabilizira financijski sustav.
Potrošači se s pravom pitaju je li im sada i Vlada protivnik u sporu? Znamo kako bi takav istup sankcionirali u zemljama razvijene pravne kulture gdje političarima takvo što ne pada na pamet izgovoriti iako i njih boli kad banke plaćaju globe i odštete u milijardama dolara i eura. Taj vid pritiska sudac Dobronić zamjerio je i Franku kad su predali peticiju Vladi, Saboru i HNB-u.
Mi se možemo samo pitati što je Grčić mislio kad je rekao da nam presuda ne ide u prilog? Kome nama? Jer presuda ide u prilog 75.000 “švicaraca” i njihovih obitelji. Premda ne kako se prikazuje jer bi odšteta od 15 milijardi kuna značila da bi svaki “švicarac” za svaki mjesec u proteklih pet godina (iako je tečaj CHF dramatičan upola kraće) dobio 3333 kune, što je barem dvostruko predimenzionirana odšteta, čak i da ne dođe do nagodbe. Prema podacima HNB-a, objavljenim na Tportalu, prihodi banaka od kamata na stambene kredite u 10 godina su 19,2 milijarde kuna pa odšteta za “švicarce” ni u bankarskoj noćnoj mori ne može biti ni blizu 15 milijardi kuna.
Što je i kome Grčić htio poručiti time da Vlada ne želi na bilo koji način destabilizirati financijski sustav? Baš je Grčić teret odgovornosti za gospodarsku situaciju nedavno pokušao prebaciti na banke apelirajući na njihov riskantniji pristup investicijama, na što mu je čelnik Zagrebačke banke uzvratio da je prvo Vlada trebala preuzeti rizik reformi. Tko mora voditi računa da “nama” to ne ide u prilog? Suci Visokog trgovačkog suda? Želi li Grčić reći da “nama” ide u prilog samo presuda u korist banaka!? I to član Vlade kaže dan nakon što se Udruga hrvatskih sudaca, tražeći ocjenu ustavnosti niza zakonskih odredbi, požalila da se sudbenu vlast stavlja u podređen odnos spram zakonodavne i izvršne vlasti. Presudi li Visoki trgovački sud za banke, Grčiću treba dati da uvjeri “švicarce”, a i većinu javnosti da je presuda takva zbog pravnih, a ne političkih argumenata!
Sa stajališta vladavine prava Grčićeva izjava je skandalozna jer potpredsjednik Vlade nikad ne smije raditi ni privid da je stao na stranu jedne od strana u sporu, pa ni kad mu politička pozicija posredno ovisi o toj strani. Nadajmo se da vladajući, koji trenutačno “boluju” od izmjena Ustava, neće doći na ideju da bi Ustavom mogli propisati koje će sve presude sucima biti zabranjeno donositi. Iako bi, sudeći po reakcijama, valjalo razmisliti ne bi li nakon toliko godina trebalo zabraniti upadanje u domove zbog istraga ratnih zločina nad Hrvatima jer bi to osnažilo osjećaj trajne sigurnosti zločinaca. Premda se tako i nakon 17 godina upadalo i u domove hrvatskih generala i drugih časnika zbog topničkih dnevnika.
