Unatoč dugogodišnjem iščekivanju i predanom radu na reformama,
Makedonija, zbog grčkog veta, nije pozvana u NATO. Makedonci su,
naravno, razočarani, u Skoplju se čak pale svijeće. Makedonska je
delegacija odmah napustila Bukurešt, a već se govori da će Makedonci,
koji su se članstvu nadali još 2004. godine jer već dugo sudjeluju u
akcijskom planu, povući svoje postrojbe iz NATO-ovih misija. Očekivati
je da će u Skoplju podrška pristupu, gdje je uvijek bila visoka, sada
splasnuti.
Sve to dolazi u trenutku kada su odnosi između Rusije i Amerike napeti,
veoma napeti, a prelamaju se preko Kosova i ruske podrške Srbiji koja
se, uzgred rečeno, izjasnila protiv pristupanja NATO-u. Hoće li se
napetostima na Kosovu sada pridružiti i vijesti o nekim novim
napetostima u Makedoniji, gdje živi brojna albanska manjina?
Ako je riječ samo o nekom prijeporu iz povijesti o imenu Makedonija,
postavlja se pitanje, zar je balkanska sitničavost zaista morala
nadvladati nedvojbene izazove sigurnosti i stabilizacije jedne krizne
regije? Čini se da se, nakon grčkog veta zbog imena, Balkan preselio u
NATO umjesto da se NATO preseli na Balkan.
Nije poznato da su makedonski političari istupali s ikakvim
pretenzijama prema sjevernoj Grčkoj, gdje je provincija istog imena.
Postavlja se pitanje zašto je Grčka, dugogodišnja članica Europske
unije i NATO-a, šturo blokirala pristup Makedonije NATO-u? Nije li
zapravo time preusmjerila vodu na mlin Beograda?
Kome će se obratiti mala Makedonija, stiješnjena u srcu krize, u
potrazi za sigurnošću? Možda Rusima? Beogradu? Poznato je da je Grčka
devedesetih godina, kada je šef svih balkanskih ratova Slobodan
Milošević bio u izolaciji, kršila tu izolaciju. Grčka se metropola
ubrajala u jednu od logističkih baza za Srbiju, a njen je glavni
logističar bio dugogodišnji srpski veleposlanik u Ateni i današnji
haaški optuženik Milan Milutinović.
Također postoje dokazi da je u redovima Karadžićeve vojske postojala
grčka dobrovoljačka postrojba. Grčki ministar pravosuđa Anastasios
Papaligouras izjavio je 2005., suočen s TV snimkama podizanja grčke
zastave u Srebrenici, da je "moguće" da su ti dobrovoljci sudjelovali u
pokoljima. Pokrenuta je opsežna istraga. Danas bi bilo poželjno da
gospođa Dora Bakojanis, kao ministrica jedne zemlje s dugom tradicijom
u NATO-u, na nekom budućem summitu konačno izvijesti i o rezultatima te
istrage.
U POVODU
