Financijska kriza i sve njene posljedice koje će se u svom drastičnom
obliku tek pokazati tijekom ove godine donijet će velike promjene na
domaćem tržištu, što zbog preraspodjele utjecaja između domaćih igrača
te utjecaja svijeta, a posebno ekonomske i financijske situacije u
regiji, na koju je znatno oslonjen hrvatski izvoz. Susjedne zemlje,
poput Mađarske i Srbije, suočavaju se s velikom inflacijom i
dramatičnim padom nacionalnih valuta. Od rujna prošle godine mađarska
forinta izgubila je na vrijednosti u odnosu na euro čak 30 posto.
Srbijanski dinar, unatoč intervencijama centralne banke, neumoljivo se
topi pa je za nekoliko mjeseci izgubio gotovo 20 posto u odnosu na
euro. Valutna pomicanja na izvoznim tržištima u tešku situaciju već su
dovodie domaće izvoznike, čija se zarada proporcionalno smanjuje.
Posebno se to odnosi na Srbiju, s kojom Hrvatska ima oko milijardu eura
robne godišnje razmjene i jedna je od rijetkih s kojom imamo suficit
platne bilance.
– Tek će se početkom idućeg tjedna vidjeti pravo stanje stvari jer zbog
praznika u Srbiji nema pravih podataka – kaže Ivan Miloloža,
predsjednik uprave Munje, koja je jedna od većih izvoznica u tu zemlju.
Miloloža pak procjenjuje da će se veći udar tijekom godine osjetiti na
domaćem tržištu, koje će preplaviti jeftiniji srpski proizvodi jer će
se domaćim uvoznicima isplatiti uvoz jeftinih srpskih proizvoda,
posebno iz prehrambenog sektora. U Agrokoru pak ne očekuju da će na
tržištu srpski proizvodi donijeti veću pomutnju među domaće
proizvođače. Ljerka Puljić, starija potpredsjednica Agrokora, kaže da
oni u Srbiji imaju vlastite tvrtke, što je stateški potez.
TRGOVINA Valutni rizik na tržištima regije visi nad mršavim hrvatskim izvozom
Hrvati u Srbiju izvoze s gubicima
