Prvi američki energetski plan kojim se administracija predsjednika Donalda Trumpa vraća tradicionalnoj energetskoj politici i stavlja primat na fosilna goriva promijenit će svjetsku energetsku politiku, a na lokalnoj razini Hrvatskoj se otvara prilika za emancipaciju od politike Europske unije koja inzistira na čistoj energiji i forsira obnovljive izvore energije. To je i logično s obzirom na to da su najveće političke sile s naglaskom na Njemačku razvile tehnologiju i opremu za investicije u obnovljive izvore energije, ali i da je riječ o zemljama koje nemaju dostatne zalihe fosilnih energenata. Budući da je Hrvatska bogata naftom i plinom u odnosu na svoju potrošnju, stručnjaci drže da bi trebala iskoristiti zaokret u energetskoj politici SAD-a koju će slijediti i veći dio svijeta, za privlačenje novih investicija koje bi mogle dovesti do energetske samodostatnosti. Naftaši u Trumpovu planu iščitavaju povratak industrije na velika vrata, a svakako i kao argument više u korist povrata Ine u hrvatske ruke.
– Hrvatska je ionako uvjete Sporazuma iz Kyota, ali i ciljeve EU do 2030. ispunila pa je promjena američke politike prilika da se emancipira i razvija vlastitu energetsku strategiju. Trumpov zaokret može biti dodatni argument Vladi da preuzme kontrolu nad Inom uz zadržavanje potpune kontrole nad elektroindustrijom – zaključak je naftnog stručnjaka profesora Igora Dekanića koji podsjeća da je nafta financijski nezamjenjiv energent u transportu pa time postaje jako bitna i za domaći turizam. Kako Mađarska ima nižu cijenu benzina od Hrvatske, procjenjuje se da na činjenici da turisti “toče gorivo” u Mađarskoj na putu do hrvatske obale domaće gospodarstvo gubi i do 15 posto ukupnog turističkog prometa. To bi se moglo neutralizirati većom proizvodnjom nafte.
Nema podizanja cijene Ine
A povratak fosilnim gorivima donijet će, kažu stručnjaci, povećanje interesa za upstream, odnosno za ulaganja u istraživanja i razvoj pa Hrvatska ima priliku razviti potencijale u središnjoj i sjevernoj regiji i na Dinaridima. Otvaranje natječaja pobudilo bi interes, a moguće je da bi i američke kompanije bile zainteresirane, tvrde naftaši. Prije svega interes za nova istraživanja ovisit će o cijenama nafte, ali i ona bi se revitalizacijom fosilnih goriva mogla oporaviti. I dalje se vrti oko 55 dolara po barelu, ali nije nemoguće da Trumpov plan ubrza njezin oporavak. Istraživanja nafte u Jadranu neće biti popularna dok se cijena nafte ne oporavi na minimalno 80 dolara, ali bi plinska istraživanja mogla biti interesantna.
U tom kontekstu važna je politika razvoja Ine, koja, ako se vrati u hrvatske ruke ili se sklopi sporazum s postojećim partnerom MOL-om o većim ulaganjima u nova polja, može biti predvodnica investicija. Gledano u tom kontekstu čini se i da je Trumpov plan podigao vrijednost Ine, ali stručnjaci ne očekuju da bi Mađari mogli na toj osnovi podizati cijenu dionica u Ini. Orijentacija na niskougljičnu strategiju Hrvatsku je gurnula u veći uvoz tuđe tehnologije, tvrdi Dekanić koji očekuje da će zemlje poput Njemačke, Italije, Španjolske i Francuske i dalje inzistirati na razvoju obnovljivih izvora energije u zemljama EU, s obzirom na to da im to osigurava izvoz i razvoj domaće industrije. Zemlje siromašne energentima u Europi i dalje će inzistirati na “čistoj energiji”, ali naftaši očekuju da bi se zemlje bogate prljavim energentima poput ugljena, kakva je Poljska, mogle suprotstaviti pritisku i stvoriti prostor za emancipiraniju politiku.
OPEC odgovorio Trumpu
Trump nije morao dugo čekati na odgovor OPEC-a koji je u Prvom američkom energetskom planu nazvao kartelom o kojem će Amerika prestati ovisiti. Dvije najveće članice te organizacije poručile su mu da je isto obećavao i predsjednik George W. Bush pa je za njegova vladanja OPEC-ova isporuka SAD-u porasla deset posto. Ministar energetike Saudijske Arabije Khalid Al-Falih podsjetio je Trumpa da je SAD duboko integriran u globalno naftno tržište, a njegov kolega iz Venezuele Nelson Martinez i dalje očekuje da će izvoz nafte u SAD ostati stabilan. SAD dnevno uvozi oko tri milijuna barela nafte od čega 1,8 milijun od Saudijske Arabije i Venezuele te oko 400 tisuća barela iz Iraka. Svaki američki predsjednik od Richarda Nixona pa do danas Amerikancima je obećavao da će smanjiti ovisnost o stranoj nafti. OPEC se nije uzrujao Trumpovim najavama, već je poručio da čekaju imenovanje novog ministra za energetiku te da se raduju suradnji. Napomenuli su i da pomažu naftnoj industriji SAD-a i gospodarstvu kroz dogovor o smanjenju ukupne proizvodnje kojim nastoje povećati cijenu nafte. Al-Falih je naglasio i da bi Saudijska Arabija mogla preusmjeriti izvoz nafte na druga tržišta ako SAD prestane kupovati od njih ističući da je naftno tržište vrlo razvijeno pa se nema razloga uzrujavati američkom politikom.
>> Hrvatska ima šansu: ulaganje u vjetar i sunce bit će povoljnije
Kakav argument? Trump će trajati 4 godine (maksimalno 8), a poslije njega će se opet sve vratiti na obnovljive izvore energije (više-manje). INA-u prodati, a novce uložiti u obnovljive izvore. Smatram da je to jedino ispravno. INA je devastirana pod MOL-om i nije ju isplativo obnavljati (stare tehnologije, devastirane rafinerije i sl.)