Veleposlanstvo Nizozemske generalni je partner projekta Poslovnog dnevnika "Gradovi budućnosti" koji promovira koncept pametnih gradova u Hrvatskoj. O iskustvima vezanim uz upravljanje urbanim prostorom, ali i gospodarskoj situaciji u Nizozemskoj i iskustvima koja bi mogla koristiti Hrvatskoj razgovorali smo s nizozemskom veleposlanicom u Zagrebu Ellen Berends.
Amsterdam je više puta proglašavan jednim od "najpametnijih gradova svijeta". Po čemu je on poseban?
Amsterdam nastoji biti grad ugodan za život i rad. Od 2009. poduzeća, javna uprava, istraživački centri i građani surađuju kako bi postigli taj cilj. Više od 100 partnera uključeno je u 50 inovativnih projekata usmjerenih osmišljavanju pametnih parkova, parkirališta, razvoju CAR2Go projekta električnih automobila, uključivanju stanovnika u mjerenje razine buke... Amsterdam ima više od 500 km biciklističkih staza i traka, 900 km cesta prilagođenih za bicikle, 740 postaja za dijeljenje automobila. Ako se do 2025. emisija ugljičnog dioksida smanji 40%, Amsterdam će biti ispred mnogih gradova u Nizozemskoj i Europi.
Stambeni laboratorij
Kako se financiraju koncepti pametnih gradova?
U Amsterdamu projekt djelomično financira Europska komisija kroz Europski fond za regionalni razvoj. Grad Amsterdam i privatni sektor također sufinanciraju projekt, a pomažu i ministarstva infrastrukture i okoliša.
Grad Groningen razvio je prvu "live smart grid" zajednicu u Europi.
Riječ je o pilot-projektu pametne mreže i svojevrsnom stambenom laboratoriju. Kućanstva sama upravljaju potrošnjom i proizvodnjom energije. Opremljena su uređajima koji usklađuju njihove energetske potrebe s raspoloživom energijom iz obnovljivih izvora. Ilustrirat ću primjerom: vi dajete uputu pametnom uređaju što želite da bude učinjeno i do kada – zagrijavanje kuće, pranje odjeće, napajanje električnog vozila... – a sustav će planirati potrošnju i uključivati uređaje kada je to najučinkovitije i najjeftinije.
Nizozemski je cilj da do 2018. nove zgrade u javnom sektoru budu "nula energetske zgrade". Koliko je financijska kriza utjecala na taj projekt?
Nadamo se da će projekt biti postignut unatoč financijskoj krizi. Za uspjeh je ključno osigurati poticaje za ulaganja u energetsku učinkovitost, financiranje te da općinske vlasti razumiju prednosti energetske učinkovitosti.
Možete li reći nešto više o nizozemskom Gradu sunca u Heerhugowaardu?
Cilj je projekta stvoriti stambenu četvrt koja je CO2 neutralna i proizvodi onoliko energije koliko troši. Ova stambena četvrt generira energiju iz vjetra i sunca, a kišnica se koristi zahvaljujući prirodnim sustavima za filtriranje voda.
Nizozemska ima jednu od najjačih elektroničko-komunikacijskih infrastruktura u zapadnoj Europi. Koliko je to važno za gospodarski razvoj?
Nizozemska je među liderima po razvoju europske digitalne infrastrukture i četvrta je u svijetu po kvaliteti informacijske infrastrukture. To značajno pridonosi razvoju internetske ekonomije, koja se procjenjuje na 5,3% BDP-a, bilježi godišnji rast od 9% i generator je novih radnih mjesta.
Može li se Hrvatska vanjskotrgovinska bilanca s Nizozemskom poboljšati?
Hrvatska je sada dio unutarnjeg tržišta EU i to olakšava trgovinu. Nizozemska ima otvorenu ekonomiju i dobro poslovno okruženje, a prilike za trgovinu postoje doslovno u svim sektorima. Ako proizvodi zadovoljavaju standarde i propise EU, cjenovno su konkurentni te pritom još i inovativni, hrvatske tvrtke će naći tržište u Nizozemskoj i povećati uvoz. Nizozemska sada izvozi robe u Hrvatsku u vrijednosti od 590 milijuna eura, a vrijednost hrvatskog izvoza u Nizozemsku je 166 milijuna eura, što je manje od 1% nizozemskog uvoza.
Iako poljoprivreda sudjeluje sa samo 2,8% u strukturi BDP-a Nizozemske, hrana i piće među najznačajnijim su izvoznim proizvodima.
Poljoprivreda i ribarstvo tradicionalne su nizozemske aktivnosti, a čine manje od 3% BDP-a. Međutim, u realnim brojkama nizozemska poljoprivredno-prehrambena industrija pridonosi svojom dodanom vrijednošću u BDP-u s otprilike 50 do 55 milijardi eura, što je oko 20% vrijednosti izvoza Nizozemske. Od sto najkonkurentnijih proizvoda proizvedenih u Nizozemskoj, oko polovina se odnosi na poljoprivredni i prehrambeni sektor. Nizozemska je drugi po veličini svjetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda, agrobiznis je jedan od glavnih pokretača nizozemskoga gospodarstva. Razlozi su mnogobrojni: ne radi se samo o položaju u srcu Europe, već i o visokoj razini inovacija i istraživanja, temeljenoj na suradnji vlada, istraživačkih centara i privatnog sektora. Radi se i o iznimno visokoj razini infrastrukture u trgovini, logistici i prehrambenoj industriji. Kao rezultat toga, produktivnost nizozemskih poljoprivrednika pet je puta veća od europskog prosjeka.
Vodeći za startup
Dvije trećine nizozemskoga gospodarstva otpada na uslužnu djelatnost. Može li Hrvatska svoje gospodarstvo jačati oslanjajući se na usluge?
Zbog geografskog položaja, sektor usluga tradicionalno nam je razvijen. Amsterdam spada među glavne financijske centre svijeta, a Rotterdam je najveća europska luka. U Nizozemskoj usluge značajno pridonose proizvodnoj industriji i idu ruku pod ruku u procesu stvaranja dodane vrijednosti. Iako nizozemski izvoz čini uglavnom roba, usluge zapravo čine gotovo 50% dodane vrijednosti u BDP-u.
Analitičari drže da se dobar plasman Nizozemske zasniva na jednostavnosti dobivanja poduzetničkih kredita. Koliko je politika Vlade pridonijela tome?
Veliki je postotak novostvorenih radnih mjesta u Nizozemskoj nastalih iz startupova. Tu je činjenicu vlada prepoznala i poduzela konkretne mjere kako bi stvorila atraktivnije poslovno okruženje za poduzetnike. Osnovan je poseban fond namijenjen financiranju inovativnih poduzetničkih projekata te su proširene kreditne garancijske sheme za mala i srednja poduzeća i rizični kapital. Pokrenut je StartupDelta program, čija je misija razviti Nizozemsku kao jedan od vodećih startup centara u Europi.
>> HDZ-ov savjetnik za gospodarski program: Hrvatska ima 'nizozemsku' bolest
>> Zarada do 3.500 eura na maloj površini, nema nikakvih ulaganja, a otkup je zagarantiran
Konoplja- zeleno srce Nizozemske. Ha, ha, ha, ha!