U riziku

Gotovo svakom trećem djetetu u Hrvatskoj prijeti siromaštvo

11.10.2010., Zagreb - Bosonoga djevojcica prosi izmedju automobila na krizanju Heinzelove i Vukovarske ulice. Pravobraniteljica za djecu upozorava da je prava pomoc djeci prosjacima prijava policiji, koja ce izvijestiti centar za socijalnu skrb koja ce on
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
1/4
11.12.2015.
u 22:00

Oko 26 milijuna djece u EU u riziku od siromaštva: rezolucijom se od država traži da djeca budu prioritet svih mjera

Čak oko 26 milijuna djece do 18 godina u EU u riziku je od siromaštva i socijalne isključenosti, što je krajem studenog ponukalo zastupnike u Europskom parlamentu da usvoje rezoluciju kojom se traži od država da osnaže napore u borbi protiv siromaštva djece. Od zemalja EU traži se da djeca budu prioritet u svim mjerama koje se donose jer je politika štednje povećala njihovo siromaštvo. U Hrvatskoj je gotovo trećina djece do 18 godina (29%) u riziku od siromaštva, dok je u EU taj prosjek 27,7%. No siromašna djeca nama nisu prioritet i ne spominje ih se, osim u stručnoj javnosti. Tu i tamo gladna djeca posluže političarima za prepucavanja pa padnu u zaborav. Baš zato što država ne smatra da su siromašna djeca odgovornost socijalne države, a ne samo roditelja, moguće je da se političari drznu zagovarati konstituiranje Sabora na pet minuta uz trošak od 30-ak milijuna kuna jer tko bi se sjetio da u zemlji živi 60.000 predškolske djece u riziku od siromaštva, za njih novca nema.

Siromaštvo je na selu

Iako odrastanje djece u siromaštvu nosi niz negativnih zdravstvenih, psiholoških i obrazovnih posljedica, pomaka u brizi za njih nema. Socijalni izdaci za djecu i obitelj u nas su 1,6% BDP-a, dok se u EU za djecu izdvaja 2,2% BDP-a, navodi se i u Unicefovoj studiji "Siromaštvo i dobrobit djece predškolske dobi u Hrvatskoj", objavljenoj ove godine. Čak 65% predškolske siromašne djece živi na selu.

– Moje dijete ne ide u vrtić, nisam u mogućnosti upisati ga i svaki dan voditi u vrtić. Mi nemamo svoj auto, a ja ne mogu pustiti da ga svaki dan vozi netko drugi... Da nekog molim, neću. Mi u našem selu nemamo vrtića, a vrtić i košta! Ne možeš to, djeca su kod kuće – izjava je roditelja zabilježena u istraživanju Unicefa.

– Politička elita, nažalost, kod nas nije svjesna problema siromaštva djece. U nas su izostale mjere kojima se trebalo reagirati na rast siromaštva djece i zaštititi ih. Djeca kojoj se uskraćuju optimalni uvjeti za razvoj zapostavljena su od socijalne države. Dječji doplatak isti je već godinama... Siromaštvo djece u porastu je i kod nas i u EU zbog udara recesije, no u nas je izostala reaktivna socijalna politika. Trebali smo napraviti ozbiljne studije kojima bi se identificirala djeca u siromašnim obiteljima prema kojim se trebalo djelovati dodatnim naknadama. Zakonom o socijalnoj skrbi iz 2013. smanjeni su koeficijenti socijalnih naknada pa je siromašnim obiteljima s malom djecom socijalna pomoć smanjena. Nikakvu demografsku politiku nemamo – kaže profesor socijalne politike Zdenko Babić.

Nema novca ni za odjeću

Sociolog prof. dr. Siniša Zrinščak ističe da se stopa siromaštva djece u krizi povećala i veća je od hrvatskog prosjeka.

– Kriza je osobito pogodila višečlane obitelji s djecom i jednoroditeljske. Odrastanje djece u siromaštvu utječe na njihova lošija obrazovna postignuća, a znači i veću vjerojatnost da će biti siromašni u odrasloj dobi – kaže Zrinščak ukazujući i na problem velikih regionalnih razlika u obuhvatu djece jaslicama i vrtićima. Siromašne višečlane obitelji nemaju novca ni za odjeću.

– Mala djeca nose staru i naslijeđenu odjeću, glavno da je čisto... Zato se jako vesele polasku u školu, onda se kupuje novo za njih, a to je tada praznik... – kazala je majka petero djece za Unicefovu studiju. A 35% siromašne djece ne može proslaviti rođendan.

– Slabo mi slavimo rođendane, nema nikakve proslave... Oni nisu zahtjevni, znaju da se to ne može, neku sitnicu im damo i to je to... – kazali su roditelji više od troje djece. Oko 15.000 predškolske djece živi u kućanstvima koja primaju neki oblik socijalne pomoći. Te obitelji žive u lošijim stambenim uvjetima od hrvatskih građana općenito. Tako roditelji troje djece u Unicefovoj studiji kažu: "Živi nas petero u 20 kvadrata, jedna soba, kuhinja i kupaonica, malo je to prostora... Nemaš uvjete za djecu, dobro je da samo režije plaćamo, da još nešto moramo, ne znam kako bismo..." U EU najmanji rizik od siromaštva imaju djeca u Danskoj (14,5% ), Finskoj (15,6%) i Švedskoj (16,7%), a najveći u Rumunjskoj (51%), Bugarskoj (45,2%) i Mađarskoj (41,4%).

>> Štedjeli smo na stručnoj pomoći pa je sve više nasilnih roditelja 

>> Problem je većine djece što su satima sama kod kuće

Komentara 13

OK
okus
22:47 11.12.2015.

Glavno da se neizmjerno ima za politicke i drzavne uhljebe. Svaki cas novi vozni park za doticne, pametne telefone itd .... itd... pa i za teroriste...

KI
killthesnake
02:27 12.12.2015.

Ajde manje kukanja , zbog takve situacije su prvenstveno krivi glasači , glasači koji uporno glasaju za iste lopove starkelje , uporno se bavite 45om i 91vom .niste dali mladima i neiskvarenima prostora i mogučnosti u politici pa sa sada zadovoljite stanje u kojem se nalazimo ,

DU
Deleted user
07:29 12.12.2015.

28 milijuna kuna naknada politickim strankama za troskove izbora! Za migrante i tudu djecu imamo, jer MORA svijet vidjeti kako smo humani. Nemam nista protiv migranata i tude djece, ali je obveza drzave i drustva da prvo vodi racuna o svojim gradanima i svojoj djeci. Veliki broj nezaposlenih ili bez redovitih primanja, blokiranih, obitelji razorenih teskom sirotinjom, gladne djece....i to je slika Hrvatske danas. Za to su odgovorni svi koji su do sada participirali u vlasti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije