Trule poljske paprike, tone neprodanih francuskih krušaka i puna skladišta njemačkih kobasica digli su na noge europske političare. EU će kao prvu pomoć poljoprivredi isplatiti 400 milijuna eura iz kompenzacijskog fonda, a trgovci užurbano traže prostor za plasman robe prema Aziji, sjevernoj Africi i Bliskom istoku jer ne žele da im tržišni viškovi ruše cijene hrane na domaćem tržištu. Zabrana izvoza u Rusiji odnosi se na proizvode vrijedne 5,25 milijardi eura, od čega je 7 milijuna eura iz Hrvatske.
Povijesno niska inflacija
Europa prolazi kroz razdoblje povijesno niske inflacije, s tim što je trećina članica skliznula i prema deflaciji, pa nikome nije u interesu poticati dodatni pad cijena. I kod nas su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena šesti mjesec zaredom u padu te su u srpnju bile manje 0,1 posto. Prema službenoj statistici, cijene hrane i bezalkoholnih pića niže su 2,9% na godišnjoj razini, cijene ulja i masti 5,1%; voća 11,2%, mesa 2%; kruha i žitarica 1,6% u odnosu na prošlogodišnji srpanj. Poremećaj na europskom tržištu prelit će se i na nas pa domaći proizvođači očekuju novi pritisak da spuste cijene s kojim se oni sami ne mogu nositi.
– Nude nam otkupnu cijenu jabuke od kunu i pol po kilogramu, što je niže od cijene proizvodnje koja je 1,70 do 2,30 kuna po kilogramu – kaže Frane Ivković, poznati voćar. Ta ista jabuka se, dakako, na policama trgovina prodaje po desetak kuna kilogram, što je sedam puta više nego što dobije prvi u lancu. Razliku uzmu otkupljivači, trgovci i država, a s jabukama je situacija dodatno komplicirana jer su, u namjeri da postignu još veće cijene, trgovci stvorili velike zalihe lanjskog uroda jabuka koje sad nemaju kome prodati. Najveće zalihe lanjskih jabuka su u Poljskoj, koja je naumila na njima dodatno zaraditi u trgovini s Rusima, a sad nemaju kamo s njima.
Infografika: Kristina Franić
Neovisno o tome što kaže službena statistika, u kolovozu su cijene i ponuda na hrvatskim tržnicama nepovoljnije nego što su bile prethodnih godina. Domaćeg paradajza gotovo da i nema jer ga je uništila peronospora pa se prodaje uvozni po većim cijenama nego što su bile lani. Kilogram rajčica na zagrebačkim tržnicama stoji 8 do 10 kuna, a lani je bila 6-8. Patlidžan, mrkva i krumpir su zadržali istu cijenu, jednako kao i krastavci, ali kupus je skuplji i do 50 posto, pa se umjesto 4 do 6 kuna za kilogram prodaje po 6-8 kuna. Cvjetača je bila 10-12 kuna, a sad je 12-15 kuna. Poznavatelj odnosa na tržištu kaže da maloprodajne cijene ne kreiraju mali proizvođači i kumice na štandovima, nego veliki igrači koji, čak i kad uvoze jeftino, skupo prodaju.
Poskupjeli 2012.
Jesen će pokazati kakva će u tom segmentu biti politika trgovačkih lanaca jer su, prema podacima TISUP-a, i njihove kolovoške cijene voća i povrća iznad lanjskih. Supermarketi.info registrirali su otprije godinu dana pad cijena kod većine od 40-ak najprodavanijih artikala, ali uočavaju da je prostor za to smanjenje dobiven tako što su dvije godine prije znatno poskupljivali. U odnosu na kolovoz 2011., kupus je u vodećim supermarketima skuplji 115%, rajčica 98%, limun 83%, grah 54%, banana 51%, luk 40%, jaja 34%, pivo 16%, mliječni proizvodi 16-22%, a meso 13-14%. Ukupno je zabilježeno 37 poskupljenja i samo 11 pojeftinjenja. Najizrazitiji pad cijena je kod šećera i ulja, oko 29%. Jeftiniji su i svježi krastavci, oko 28%, te kava oko 5%.
Pojeftinjenje hrane zbog sankcija Rusiji vrijedi za EU zemlje, ne za Hrvatsku. Kod nas su trgovci (čitaj: preprodavači jeftine uvozne hrane) najavili poskupljenja uvozne hrane pod izlikom poplava u Slavoniji. To je tako lopovska pohlepna narav nije svojstvena samo političarima, već se uvukla u mentalitet.