Plin iz čistog mora

Iz 6 bušotina platforme Annamarije A dnevno se izvadi više od 800.000 kubika plina

platforma Anamarija A
Foto: Boris Ščitar
1/8
16.03.2015.
u 19:00

Večernji list posjetio je plinsku platformu u sjevernom Jadranu

Isplovili smo 45 kilometara od Pule prema pučini, do jedne od najvećih plinskih platformi u Jadranu – Annamarije A. Sigurno nas je do pučine doveo kapetan Vedran Muše na brodu Junak. Junački je, kaže kapetan, uputiti se u ožujku na more, a još će nam veća hrabrost trebati da se popnemo na platformu čiji je vrh viši od tornjeva zagrebačke katedrale.

Prvi plato nalazi se na 60-ak metara nadmorske visine do koje vodi više od 150 željeznih stuba kroz koje se vidi kristalno čisto more. Annamaria A platforma je na hrvatskom dijelu Jadrana tik do granice s Italijom na zajedničkom plinskom polju kojim upravljaju hrvatska Ina i talijanski Eni. Iz šest bušotina na ovoj se platformi dnevno izvadi više od 800.000 prostornih metara plina.

– Ovo je jedna od najproduktivnijih platformi kojima upravljamo – ističe Želimir Šikonja, izvršni direktor Ine u SD istraživanje i proizvodnja. Ina upravlja sa 20 platformi na kojima je 44 proizvodne bušotine. Investicije su iznimno velike. Samo Annamaria A košta oko milijardu kuna u ulaganjima, a dosad je Ina u platforme uložila oko šest milijardi kuna, što je polovina ukupnih ulaganja, s obzirom na to da su sva eksploatacijska postrojenja pokrenuta u suradnji s partnerima Enijem i Edisonom. Uskoro će u Hrvatskoj biti znatno više platformi, a prve istražne bušotine očekuju se idućeg proljeća. Kako nam je objasnila Barbara Dorić, ravnateljica Agencije za ugljikovodike, strateška studija još nije gotova pa se rok za potpisivanje ugovora s pet naftnih kompanija među kojima je i Ina pomaknuo na lipanj.

Kada počne istraživanje, očekuju se ulaganja od oko 4 milijarde kuna, a investicije će u fazi eksploatacije biti višestruko veće i mjerit će se u desecima milijardi kuna. U javnosti vlada izniman strah od onečišćenja mora zbog eksploatacije nafte i plina, ali u Ini nas uvjeravaju da primjer Annamarije i ostalih platformi potvrđuje da su ekološki standardi iznimno visoki. Čitav tehnološki proces odvija se u zatvorenom sustavu pa gotovo i nema utjecaja na okoliš. O tome svjedoče i dagnje koje se razmnožavaju na konstrukciji platforme, a osoblje platforme objašnjava nam da svaka platforma ima ugrađen blokadni sustav koji se automatski aktivira u slučaju poremećaja i zatvara bušotine. Plin se inače zadržava na 180 metara dubine, gdje se pročišćava, komprimira i potom cjevovodima odvozi prema kopnu.

Na platformi živi 12 članova posade u smjenama od dva tjedna. Rade po 12 sati dnevno, prvi tjedan noćnu, a drugi tjedan dnevnu. Signala za mobitel nema, ali kako kažu, osigurana im je internetska veza i dovoljno zasebnih telefonskih linija. 

>>Hoće li naftne platforme uništiti turizam i onečistiti naše more?

>>Nijemci u šoku: Kako mislite imati turizam i platforme

>>RH podijeljena oko eksploatacije nafte u Jadranu. 46% građana je protiv

Komentara 20

Avatar Getrib
Getrib
21:06 16.03.2015.

Hrvati plaćaju plin po svjetskim cijenama iako je udio u potrošnji veliki dio iz vlastitih bušotina. Sada se sjetili dijeliti obećanja kako će plin biti jeftiniji da umire one sa slabijim pamćenjem.

BA
beto_alonso
19:38 16.03.2015.

Svaka čast. Možemo biti ponosni što Hrvatska ima znanja i tradicije da sudjeluje u kompleksnim inžinjerskim poslovima proizvodnje plina na offshore-u. Čestitke ministru Vrdoljaku, Barbari Dorić i ljudima iz Agencije na dobro napravljenom poslu i natječajima na kojima su se prijavile mnoge respektabilne kompanije (5 za more i 7 za kopno). Također i poruka Zelenima, Živom zidu i ostalim estradnim krkanima (čiji brodovi troše po 100 litara dizela na sat) da njihov svojevrsni ludistički pokret protiv bilo kakvog smislenog energetskog projekta ne može biti mjerilo budućeg razvoja Hrvatske. Neka se svaki put kada utoče gorivo ili podignu temperaturu na termostatu svog grijanja sjete da iza toga stoji netko tko ozbiljno radi da bi oni tu mogućnost imali.

CH
chemica
20:32 16.03.2015.

I taj plin ide prema Italiji, kao onaj što ga je za par eurocenti po kubiku poklonio njofra digićima, ili ovaj ipak ostaje nama? Odnosno, ostaje Mađarima pa nam ga masno prodaju.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije