Građani neće u dug

Kunski krediti na 35% tržišnog udjela, traženiji od eura

stanovi
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
1/4
19.07.2016.
u 15:15

Za stan od 50 kvadrata u Zagrebu treba raditi dvije godine manje – 8 godina, no svejedno iznos ukupnih stambenih kredita pada

Cijene stanova i kamate na stambene kredite nikad nisu bile niži, no neovisno o tome ljudi se i dalje drže podalje od banaka. Ukupna kreditna zaduženost stanovništva spustila se ispod 118 milijardi kuna, a osim nenamjenskih potrošačkih kredita koji lagano rastu, svi su drugi krediti u padu.

Konverzija je izbrisala oko 6 milijardi kuna kreditnog duga, ali i mimo konverzije ukupno zaduženje stanovništva u godini dana spustilo se dodatne 4 milijarde kuna. Proces razduživanja stanovništva prisutan je osmu godinu zaredom, a kao rezultat krize dogodio se i povratak kuni!

Domaća valuta dostigla je dosad najveću zabilježenu razinu udjela u ukupnim kreditima od 35,1 posto, a kunski su krediti jedina roba koja se pojačano traži u bankama. I kad uzimaju kredite, ljudi se u pravilu zadužuju na kraći rok ili se radi o obnavljanju minusa. Novi stan od 50-ak četvornih metara može se u Zagrebu kupiti za približno pola milijuna kuna.

Cijena jednog kvadrata stana odgovara protuvrijednosti dviju mjesečnih plaća, pa bi za takav stan trebalo raditi nešto više od osam godina. Zbog pada cijena i laganog povećanja plaća poboljšao se i indeks priuštivosti nekretnina, pa je, primjerice, prije četiri godine za stan od 50 kvadrata trebalo izdvojiti deset godišnjih plaća.

– Ljudi su oprezni i ne uzimaju kredite jer se tržište rada nije dovoljno oporavilo, a neizvjesnost koja je prisutna u zemlji utječe na odluke o kupnji trajnih dobara znatnije nego što se misli – komentirala je ekonomistica Maruška Vizek.

Hrvatska narodna banka u najnovijoj analizi financijske stabilnosti ističe da su se kamate na nove kunske kredite izjednačile s eurskima, a ukupni izdaci stanovništva za kamate spustili na 5 posto vrijednosti godišnjeg dohotka.

– Postojani rast prometa u trgovini na malo pokazuje da kod stanovništva postoji prostor za potrošnju, ali građani odgađaju dugoročna zaduženja dok god situacija u zemlji ne bude stabilna – kaže Maruška Vizek.

>> Slučaj sa švicarcem mogao bi nas koštati povećanja javnog duga i pada rejtinga

Komentara 1

DU
Deleted user
15:49 19.07.2016.

Samo u kunama, i ne iznad 4%.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije