Snižavanje zateznih kamata rasplamsalo je vatru koja stalno tinja u odnosima Vlade i banaka. Ovog puta povod za verbalni rat nije zakašnjelo i svima dobrodošlo spuštanje zateznih kamata, nego i praksa da se iznos najveće dopuštene kamate za građane veže uz zateznu kamatu.
Cijena kredita
Kako Vlada ide na ozbiljno snižavanje zateznih kamata, ono za sobom povlači i spuštanje ugovornih kamata, primjerice na dopušteni minus na tekućim računima, kartičnih i ostalih potrošačkih kredita čije su najveće dopuštene kamate među najnižima u Europi. U nekim se zemljama na minuse naplaćuje i više od 20 posto kamate, uglavnom tranzicijskim, dok Austrija minuse odobrava uz približno 5 posto kamate. Limiti na ostale potrošačke kredite kreću se od jedne trećine iznad prosječne cijene kredita do trostruke vrijednosti kamatnih stopa.
U Hrvatskoj je prosječna cijena potrošačkih kredita tek desetak posto ispod najveće dopuštene kamatne stope, ti su krediti skupi pa i ne čudi što nema rasta novih kredita. Niže zatezne kamatne stope bit će od slabe pomoći sadašnjim dužnicima jer je jasno kao dan da većina blokiranih građana nikad neće otplatiti dugove, čija glavnica sada iznosi 32 milijarde kuna i znatno je podebljana visokim zateznim kamatama, koje se za trogodišnju blokadu kreću oko deset milijardi kuna. Smanjena stopa zateznih kamata od 8,14 primjenjivat će se samo za nove dugove, koji će nastati nakon što zakon stupi na snagu, tako da će 320 tisuća blokiranih građana na sva dotadašnja kašnjenja platiti 12 posto kamate, ako ikada i otplate taj dug.
Ministar financija Boris Lalovac jučer je objasnio zašto se Vlada odlučila na taj potez. Kako je rekao, zatezne kamate su Hrvatskoj dugo vremena bile lihvarske i bacaju ljude u dužničko ropstvo. – Vlada se odlučila smanjiti taj dio zateznih kamata, a banke nek’ se tuže – kazao je.
– U jednom uređenom društvu legitimna su očekivanja da nećeš biti prevaren, da nećeš biti uništen, da te banka neće satrati. Prve tri godine Vlada se ponašala vrlo razumno, nismo lako povlačili tu vrstu političkog oružja, ali sada moramo, ne zbog izbora, nego zato što je cijela jedna kategorija ljudi došla u tešku ekonomsku i socijalnu situaciju – rekao je Zoran Milanović. Njegov imenjak Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka uzvraća da je propisivanje najveće ugovorne kamate administrativno određivanje cijena.
Sporna ugovorna kamata
– Imali smo nelogično rješenje po kojemu smo imali najviše zatezne kamate u Europi i najniže ugovorne kamate stope. Vlada je mogla prije tri ili prije šest godina spustiti zatezne kamate, ali sporno je da se uspostavlja poveznica između zatezne i ugovorne kamate jer toga nema nigdje u Europi – kazao je Bohaček. On kaže da je Vlada i ranije imala punu slobodu ugovaranja zateznih kamata za građane jer su države samo kod visine kamate za poduzeće dužne poštovati limite iz međunarodne direktive.
– Za građane je Vlada mogla staviti bilo koju veličinu, i nižu od 8 posto, ali limitiranje najveće ugovorne kamate čisto je administrativno određivanje cijena koje se pravda zaštitom potrošača. HEP je ostvario veću dobit nego sve banke zajedno, a ne vidim da je vlada spuštala cijenu struje da pomogne svim građanima – uzvratio je Bohaček.
>>'Nismo lako povlačili tu vrstu političkog oružja, sada moramo'
>>Gordan Maras: Ako bankari žele rat neka uđu u rat
Kako se svi brinu za narod pred izbore, što fotelja napravi od čovjeka.