Hrvatska ratna mornarica je u operaciju Europske unije “Triton” poslala svoj školski brod, što se pokazalo primjerenim zadatku, a to je presretanje i spašavanje izbjeglica koji su preplavili rute duž Sredozemlja kako bi stigli do njima obećanih zemalja EU.
Brod koji je služio za hidrografska istraživanja sada je u sastavu Obalne straže, služi za nadzor naših morskih teritorija, a kadetima HRM-a za obuku. Izbor je pao na “Andriju Mohorovičića” jer taj pouzdani, 44 godine stari brod najveći je koji naša ratna mornarica ima (73 metra), te je uz male preinake i dodatke brzo opremljen za prihvat i više stotina izbjeglica koje treba prevesti do južnih talijanskih luka. Posada broji 49 mornara, vojnika, policajaca i članova medicinskog tima, a svima zapovijeda poručnik bojnog broda Stjepan Giljević.
Prvi je put HRM u takvoj akciji poput “Tritona”. Isplovili ste prije više od tri tjedna, jeste li se uklopili, je li posao koji ste obavili odgovarajući vašim očekivanjima ili je bilo i iznenađenja, nekih situacija za koje se niste pripremali?
Prvi put brod HRM-a sudjeluje u takvoj operaciji. Pripreme su trajale više od tri mjeseca i uključivale su reorganizaciju brodskog ustroja (namjenski timovi), popunu dodatnim sredstvima za spašavanje, prilagodbu dijelova brodske konstrukcije, opremanje brodske ambulante, uvježbavanje brodske posade i sl.
Imali smo teško bolesne, dehidrirane i napaćene ljude, a bilo ih je i u sasvim zadovoljavajućem stanju
Zadaće u operaciji “Triton” su nam poznate otprije, radi se o operaciji nadzora vanjskih granica EU na moru u smislu sprječavanja krijumčarenja ljudi i narkotika, ilegalnog ribolova i onečišćenja mora, a sredstva koja se koriste u operaciji, brodovi i zrakoplovi, često na zahtjev MRCC-ova (pomorski centri za spašavanje) sudjeluju u akcijama traganja i spašavanja. Dakle, za tu vrstu zadaća smo se pripremali i u tom smislu nema iznenađenja. Međutim, u sektoru koji mi pokrivamo nismo očekivali toliko mnogo plovila s migrantima. Po svemu sudeći, istočnomediteranski pravac se intenzivirao.
Samo najosnovniji podaci
Što je, ustvari, zadatak hrvatskih mornara, kako izgledaju vaše akcije. Presrećete li vi plovila na kojima su izbjeglice, pa je vaš posao da ih i prebacite u određenu luku, ili ste bili i u situacijama u kojima ste ljude vadili doslovce iz mora?
Po primitku informacije od ICC-a (Frontexova Međunarodnog koordinacijskog centra u Rimu) o unesrećenom plovilu, odabire se najbliže Frontexovo sredstvo i upućuje ga se na mjesto događaja. Često se radi o pretrpanim ribaricama s 300 do 500 ljudi, pa se nerijetko uputi i više plovnih jedinica a brod koji prvi dođe na mjesto događaja MRCC imenuje zapovjednikom mjesta događaja (OSC).
Taj brod, a “Mohorovičić” je nekoliko puta bio OSC, koordinira svim sudionicima koji sudjeluju u spašavanju bilo da se radi o brodovima Obalne straže Republike Italije, Guardie de Finanza, zrakoplovima ili trgovačkim brodovima. Odabire se najpovoljnija metoda spašavanja, brod(ovi) na koje će se migranti prekrcavati te luka iskrcaja.
Akcija spašavanja počinje od trenutka dobivanja informacije do trenutka kada se migrante iskrca u jednoj od sigurnih luka, i u načelu traje između 24 i 48 sati. Imali smo slučajeve da su migranti u trenutku kad su spazili naš brod počeli skakati u more, i to je zapravo najkritičniji trenutak cijele operacije. Najgora je stvar koja se može dogoditi da se plovilo puno migranata prevrne u namjeri da se prekrcaju na plovilo koje ih spašava. No, za to imamo određene taktike koje minimiziraju taj rizik.
U kakvom su stanju izbjeglice koje ste prebacivali na vaš brod. Odakle su i što oni očekuju od naših mornara. Ima li više obrazovanih ili neškolovanih, što nose sa sobom, imaju li novca, mobitele? Znaju li i kako reagiraju kad spoznaju da su ih pokupili mornari iz Hrvatske. Ili im to uopće nije važno?
Ovisi od slučaja do slučaja. Imali smo teško bolesne, dehidrirane i napaćene ljude, a bilo je i slučajeva da su migranti bili u sasvim zadovoljavajućem stanju. Za onu prvu kategoriju imamo medicinski tim na brodu koji pravovremenim radnjama sprečava ono najgore. A kada pitate o njihovu obrazovanju i osobnim stvarima koje nose sa sobom, morate znati jednu stvar, pri spašavanju se od njih uzimaju samo najosnovniji podaci, kao što su ime i nacionalnost. Što se tiče osobnih stvari, kontroliramo samo imaju li kakvo oružje ili bilo što drugo što može ugroziti našu sigurnost.
Za neku detaljniju analizu brod i njegova posada nisu predviđeni, to rade službe na kopnu. Pitali ste kako reagiraju kada vide da su ih spasili mornari iz Hrvatske, vjerujte da njima u tim trenucima nije bitno iz koje države dolaze spasilački brodovi. U većini slučajeva radi se o ljudima koji su u stanju šoka a neki, nažalost, i ne prežive to putovanje. Do sada smo imali dva smrtna slučaja, ljudi su umrli na tim plovilima zbog nedostatka adekvatnih lijekova.
U koju ih luku najčešće prevozite, i što se s izbjeglicama događa nakon što ih vi iskrcate?
Migrante uglavnom iskrcavamo u lukama na istočnoj obali Sicilije, Augusti, Cataniji, Messini. Ondje ih prihvaćaju nadležne službe Republike Italije, Frontexa i međunarodnih agencija i organizacija (UNHCR, FRA…) koji postupaju po svojim procedurama i provode detaljnije obrade svakog pojedinog migranta a teže bolesne medicinski zbrinjavaju.
Kada vozite više od 300 ljudi, kako uspijevate održavati higijenu, sanitarnu ispravnost i zdravstvenu situaciju pod kontrolom. Jeste li imali kakvu izvanrednu situaciju?
Sam transport velikog broja migranata je izazov za sebe. Morate im osigurati vodu, hranu, pokrivače, sanitarne čvorove. Bilo je slučajeva da smo na brodu imali i invalide, trudnice pred porođajem, ozlijeđene, no na svu sreću, naš je medicinski tim to sve na vrijeme rješavao. S druge strane, ne znate boluje li netko od tih ljudi od kakve zarazne bolesti pa morate misliti i na svoju zaštitu. U tu svrhu posada koja je u dodiru s migrantima obvezno nosi zaštitna odijela i provode se stroge dezinfekcijske metode kako osoblja tako i opreme.
Nema slobodnog vremena
Kako se hrani posada našeg broda, kuhate li ili je to više-manje jednolična suha hrana. Imate li slobodnog vremena, koliko prođe od jednog do drugog isplovljavanja?
Brod ima kuhare koji svakodnevno pripremaju svježu kuhanu hranu. Teško da biste mogli raditi ovim tempom tri mjeseca i biti na suhoj hrani, zato je njihova uloga također značajna i momci se zaista trude. Također, možete misliti i kako je kuhati za 300-400 migranata. Što se tiče slobodnog vremena, bez pretjerivanja, njega baš i nema. Kad i dođemo u luku, nakon višednevnog patroliranja, brod mora napuniti gorivo, opskrbiti se hranom, vodom, ostalim potrepštinama, pa je onda tu i redovno održavanje, posjeti raznih organizacija, planiranje sljedećih ophodnja i slično.
U koliko ste do sada sudjelovali intervencija, koliko ste migranata zbrinuli i prevezli?
Do sada smo sudjelovali u osam akcija traganja i spašavanja u kojima smo spasili 1374 osobe, od kojih 407 djece, 309 žena i 658 muškaraca.
>>Krijumčari migrante koji su pokušali doći do zraka boli noževima
Čitava Afrika i bliski istok će se preseliti u Evropu, tamo ljudi saznaju da mu se susjed prebacio u Evropu , pa ak je i on tamo spakiraju ovi ostali stvari i dolaze svi, rađe vi zaustavite ratove tamo na bliskom istoku i te pobunjenike iz afrike šta iskaću iz đungle sa kalašnjikovima i maltretiraju sela po Africi pa nećeju dolazit u Evropu