Ovo je najveći iskorak u medicini od otkrića penicilina – kazao je prof. dr. sc. Dragan Primorac pokazujući naslovnicu znanstvenog časopisa Nature na kojoj je vijest kako je iz matičnih stanica proizvedeno funkcionalno tkivo nalik na bubreg i s djelomičnim funkcijama bubrega! Velika vijest došla je kao naručena jer pokazuje dosege personalizirane medicine za koju je ovih dana osnovan hrvatski klaster. Okupljeni su stručnjaci kojima je podršku dala i država, a koji će svojim projektima Hrvatsku pozicionirati kao svjetsku lokaciju “liječenja po mjeri”.
Jedan lijek, drukčiji učinci
Literatura pokazuje da danas 75 posto ljudi liječenih od karcinoma ne prima odgovarajuću terapiju. Prema listu Journal of American Medical Association, u Americi godišnje 106 tisuća ljudi umire zbog komplikacija koje su posljedica neadekvatnog liječenja. Drugim riječima, nekome ista doza lijeka može biti toksična, nekome pomaže, a nekome uopće ne daje nikakav učinak. Analizirajući objavljene rezultate vezane uz neke ključne enzime koji metaboliziraju lijekove, u državama koje imaju puno sličnosti s Hrvatskom više od 10 na 100 pacijenata ne liječi se adekvatno i odgovor na ovaj problem leži isključivo u primjeni načela personalizirane medicine, kaže prof. Primorac. Farmakogenetika znači da će liječenje biti prilagođeno svakom pojedincu. U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina, u partnerstvu s Genosom i njemačkim institucijama, od iduće godine bit će moguće takvo liječenje, najavljeno je jučer na konferenciji u Ministarstvu gospodarstva uz čiju je podršku klaster osnovan mjesec dana nakon što je u Bruxellesu formirano udruženje Međunarodni konzorcij personalizirane medicine. Prof. Primorac imenovan je članom izvršnog odbora tog udruženja, spomenuta bolnica jedna je od članica hrvatskog klastera uz niz ustanova poput Instituta Ruđer Bošković, Genosa, Dječje bolnice Srebrnjak, medicinskih fakulteta... Djelujući kao klaster moći će, među ostalim, konkurirati za 343 milijuna eura europskog novca namijenjenog od iduće godine upravo personaliziranoj medicini.
Vrijednost gospodarstvu
Osim farmakogenetike, njezin je dio stanična i genska terapija kao i regenerativna medicina, odnosno “printanje i uzgoj” organa. Mokraćni mjehur i krvne žile već su uzgojeni laboratorijski, a iz 3D printera “izlaze” prst, nos i uho. Budućnost je to i hrvatske medicine koja će kroz ovaj klaster razvijati koncept uzgoja pojedinih tkiva i organa. Personalizirana medicina, smatraju naši stručnjaci, bit će atraktivna generalno osiguravateljima pa sve ovo može postati realnost i za pacijente u hrvatskom zdravstvu.
– Među prvima smo u Europi otvorili vrata i imamo šansu dati dodatnu vrijednost hrvatskom i europskom gospodarstvu. Ovo je poruka gdje se može biti prvi u Europi, a suradnja privatnog, znanstvenog i javnog sektora hrvatska je budućnost – dodao je ministar Ivan Vrdoljak.
>> Geni su zapis predispozicije čovjeka, a ne sudbina koju ne može izbjeći
Kakva laprdanja primas vredi ,čujte Gospon VI samo denite v kuverti kulko piše na paperu i to je to više nikaj ne treba ,za 30 dana izmišljen radni staz i bolest to 60 dana mirovina za samo 7 oooE.Se see zna u KC dorhu ali 6 godina nema pomaka.