U vrijeme dok su papa Franjo i ruski patrijarh Kiril razgovarali u zračnoj luci u Havani, LaudatoTV objavila je intervju s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj mons. Alessandrom D’Erricom, koji je govorio o tome susretu, ali i o papinoj želji da izađe ususret pravoslavnima mješovitom komisijom o kardinalu Stepincu kako bi on bio most prema patrijarhu SPC-a Irineju i patrijarhu RPC-a Kirilu.
– Mnogo sam puta čitao o toj navodnoj “strategiji” Svetoga Oca, ekumenskoj ili geopolitičkoj, vezanoj uz prijedlog o mješovitoj skupini stručnjaka Katoličke crkve i SPC-a o blaženom Alojziju Stepincu. Upravo sam o tome razgovarao s papom kad me primio lani 17. prosinca – kaže nuncij.
Nema dvojbi
Nuncij je, kaže, često razmišljao o audijenciji kod pape i iskreno je i duboko uvjeren da nema nikakve “strategije” tipa onoga što smo čitali proteklih mjeseci. – Budući da poznajemo papu, koji je doista primjer kršćanskog života i prosvijetljenog pastira, bilo bi mi vrlo čudno da se on služi takvim igrama, koje su više politički manevri negoli što predstavljaju jednu visoku eklezijalnu viziju koja, moramo priznati, nedvojbeno pripada našem ljubljenom papi Franji – rekao je D’Errico, dodavši kako mu je papa rekao kako je “ustrajao na činjenici da bi mogao i odmah potpisati dekret o Stepinčevoj svetosti jer nema dvojbi”.
– To mi je dao shvatiti na tisuću načina. Nema dvojbi o liku Stepinca, kroz znanje koje je stekao o Blaženiku, preko mnogih Hrvata koje je susretao u Argentini kad je bio nadbiskup Buenos Airesa, a koje je produbio još više nakon gotovo dovršenog rada Kongregacije za kauze svetih. Prošle godine svi smo se nadali da će papa u kratkom vremenu izdati dekret. Umjesto toga, pojavile su se teškoće, koje su dovele do ovog prijedloga Svetoga Oca.
Rekao mi je: “Ako danas potpišem taj dekret, postoji opasnost od jedne nove napetosti između dviju Crkava, a napose Božje Crkve koja je u Hrvatskoj”. I dodao je: “To moramo izbjeći budući da smo sigurni u posao koji smo obavili. Dugo sam o tome razmišljao, osobno. Kad mi je patrijarh Irinej pisao, o tome sam mnogo razmišljao i smatrao sam da možemo zajedno sjesti za stol i zajedno razmotriti ulogu koju je blaženi Stepinac imao za vrijeme Drugog svjetskog rata i tako predstaviti i posao koji je obavila Kongregacija, u mirnom ozračju.
Nada je da to može pridonijeti tome da se rasprše sjene koje su postojale na putu između dviju Crkava, i tako dvije Crkve smjestiti za isti stol u mirnoj i bratskoj raspravi. Nada je također i da to može poslužiti na putu potpunog pomirenja dvaju naroda. Moramo zajedno raditi na potpunom pomirenju ne samo između dviju Crkava, nego i između dva naroda i dvije države. I to bi bio veliki doprinos i za stabilnost u regiji” – prepričao je nuncij svoj razgovor s papom.
– Često govorim o promjeni mentaliteta. To je polazište: moramo mijenjati mentalitet. Nažalost, trebamo priznati da je postojao, a u nekim područjima postoji i danas, mentalitet pomalo zatvorene Crkve, koja ide naprijed sama svojim putevima, i koja se ne brine o onome što bi drugi mogli prigovarati ili sumnjati. Naprotiv, mi moramo osjetiti potrebu suočiti se s raznim subjektima koje susrećemo u društvenom životu, u političkom životu, u vjerskom životu. Osjećamo potrebu izgrađivati kulturu dijaloga i susreta, a ne ostati zatvoreni u našim parametrima – kazao je D’Errico.
Nuncij je posvjedočio da mu je papa rekao s mnogo topline: “Recite to svima, i nemojte se umoriti ponavljajući: nemam ništa protiv lika kardinala Stepinca i nemam ništa protiv hrvatskog naroda. Znam da neki govore da ne razumijem povijest i odnose između Srba i Hrvata; ali želio bih da bude jasno da za mene Crkva treba biti otvorena Crkva, unatoč teškoćama koje se pojavljuju: Crkva koja razgovara, ekumenska Crkva; a to se primjenjuje i na posebnom području onoga što se odnosi na odluku koju ćemo donijeti o kanonizaciji blaženog kardinala Alojzija Stepinca”.
Neće to biti ‘drugi sud’
– Cilj Komisije nije “dati Beogradu da iznova – kako su neki i pisali – sudi o Stepinčevoj svetosti”, donijeti “drugi sud” o Stepincu. Njezina priroda je od povijesne naravi: razmotriti okolnosti s kojima se Kardinal suočavao u tom vremenu i koje su na neki način mogle utjecati na neke aspekte njegove osobnosti ili njegovih intervenata. Osim toga, rekao bih da ona ima informativni cilj, u smislu da se želi podijeliti povijesni rad, koji je učinjen u ovim godinama. Mons. Batelja mi je mnogo puta ponovio da postoje četiri velika sveska u kojima su sabrane sve studije koje su provedene, na razini biskupijskog istraživanja, te na razini Kongregacije za kauze svetih. Radi se o pokazivanju provedenog rada o liku Stepinca i mirnom odgovaranju na eventualne prigovore koji bi još mogli postojati, kako bi se moglo doći – na što je moguće mirniji način – do odluke, s naše strane, o kanonizaciji kardinala – rekao je nuncij.•
Najveći je problem u tome što ako Stepinac nije zločinac - ruši se dugo građeni mit o genocidnosti Hrvata KAO IDEOLOŠKO UTEMELJENJE JUGOSLAVENSTVA.