Dravski most

Poslovođa na najdužem mostu u smjeni prevali 12 km – ponijem

29.07.2015., Petrijevci - Gradiliste najveceg mosta u Hrvatskoj koji se gradi na rijeci Dravi kod Petrijevaca u sklopu buduceg koridora 5c.  Photo: Marko Mrkonjic/PIXSELL
Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL
1/6
31.07.2015.
u 14:00

Večernjakovi reporteri na gradilištu dravskog mosta na koridoru 5c. Most će biti gotov idućeg ožujka, spajat će Osijek i Beli Manastir

Poslovođa Nikola Džigumović po gradilištu mosta vozi se biciklom, starim ponijem. Da bi držao sve pod kontrolom, svoju radnu zonu dugu 420 metara prijeđe u oba smjera i 15-ak puta pa natuče 12 kilometara u smjeni.

– Nedavno sam ga nabavio, lakše je – smješka se on. Most na rijeci Dravi kod Petrijevaca, u sklopu koridora 5c, spajat će autocestom Osijek i Beli Manastir, a bit će najduži u Hrvatskoj. Iza sebe će ostaviti vijadukt Drežnik kod Karlovca. Dugačak je 2485 metara. Ugrađeno je u njega već 4500 tona čelične konstrukcije, 250.000 tona betona te 20.000 tona armature. Posao po ugovoru vrijedi 950 milijuna kuna.

U utrobi je 40 stupnjeva

– Specifičan je po glavnom rasponu koji je čelična konstrukcija ovješena čeličnim zategama o armirano-betonske pilone. Piloni su visoki 75 metara i u obliku su slova "A" – govori glavni inženjer Robert Španović.

Sastoji se, dakle, od dva pristupna vijadukta, Slavonije i Baranje, te glavnog raspona. Vijadukti su sagrađeni, a radnici užurbano postavljaju čelične zatege na glavnom rasponu. Svaki vijadukt ima po 40 pari zatega. Kada zauzmu svoje mjesto, maknut će se pomoćni stupovi iz rijeke koji podupiru glavni raspon.

Upravo zatege mostu daju prepoznatljiv i spektakularan vizualni identitet. A rupe u pilonu, u koje ulaze zatege, privukle su i sokola pa je u njima pokušao svinuti gnijezdo. No zbog nagiba je svaki put ispao, kažu nam radnici, pa – odustao.

Strojevi su na gradilište stigli koncem lipnja 2011. godine, a napustit će ga, procjenjuju u HAC-u, do kraja idućeg ožujka. Trude se, kažu, biti organizirani u sekundu iako nije lako. Radnika je na mostu oko 120, a znalo ih je, za betoniranja, biti i 450.

Mihael Cmiljanić (40) iz Donjeg Miholjca dva je mjeseca na gradilištu.

– Specijalnost mi je trenutačno razvlačenje sajli za viseći most, režem ih na određenu dužinu, brinem se o prenošenju kolutova, vodim dnevnik za dužine – pokazuje nam.

Poslovođa Nikola je iz Lipovca, a u Petrijevcima stanuje pune četiri godine.

– Već sam domaći, pola sela znam – šali se taj 51-godišnjak. Vatrene radne dane imali su kada je živa u termometru pokazivala 38 stupnjeva.

– Najgore je bilo onima u mostu, tamo je bilo više od 40 stupnjeva. Pili smo puno vode i na mostu napravili nadstrešnice – opisuje. Na kacigama su neki improvizirali papirnate obode. Borili su se radnici i s tri poplave u ove četiri godine. Pod vodom je bilo cijelo gradilište.

Deset metara pod rijekom

– Poteškoća je bilo i oko temelja jer su na dubini od deset metara ispod rijeke, a samo pet metara od obale – navodi inženjer Španović. Pijesak izvučen iz Drave koriste u gradnji, po ugovoru s Hrvatskim vodama. Čelična konstrukcija koja se sastoji od 35 segmenata, a svaki je od šest dijelova, dovožena je iz Šibenika pa zavarivana i okrupnjivana na gradilištu. Kada bude otvoren za promet, most će imati četiri vozna traka i dva zaustavna. Brzina će, najvjerojatnije, biti ograničena na 100 kilometara na sat. Riječ je o autocesti A5, Beli Manastir – Osijek – Svilaj.

Izvođač je poslovna udruga koja se sastoji od Viadukta, Hidroelektre niskogradnje, Osijek-koteksa i Skladgradnje.

>>'Pelješki most će se graditi, procedura gotova do kraja godine'

>>Kako je Hajdaš u tri dana sagradio Pelješki most i smanjio mirovine i plaće

Komentara 1

Avatar Peterančan
Peterančan
15:02 31.07.2015.

A da čovjek živi u Zloveniji svaki dan bi ju prevozil po dužini i širini.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije