Premijera Andreja Plenkovića nekako često prati sretna ruka. U svojevrsnom političkom blitzkriegu preuzeo je HDZ i postao premijer. Sretne okolnosti (za njega) išle su mu na ruku: Karamarko je doživio neviđen pad u Vladi i stranci, a Hrvatska, iscrpljena podjelama, vapila je za smirujućim liderom. Karte su se posložile da Plenković lagodno zakuca. Vlada mu je preživjela prvih sto dana, a još nije rekonstruirana.
Svi su ministri na broju iako su snažni pritisci za smjenu ministra znanosti Pave Barišića, a ponovno se otvara i pitanje ministrice kulture Nine Obuljen. No ni od jedne ni od druge smjene zasad neće biti ništa. Plenković je trenutačno prejak i nikakva HDZ-ova oporba sada neće trošiti snagu na bitku koju ne može dobiti, a to je smjena ministrice kulture. Dok u slučaju Pave Barišića oporbeni SDP, HNS i HSU nemaju ni približno dovoljno ruku da bi u Saboru smijenili ministra znanosti. Plenković, iako srčano brani optuženog za plagijat Barišića, kojeg pak pola akademske zajednice razapinje, a pola je uz njega, pritom ne trpi nikakvu štetu. Rejting mu je nikad veći pa i nema razloga odustajati od svog ministra za kojeg smatra da je žrtva interesnih skupina koje, napadajući Barišića, vode neke druge (materijalno-interesne) bitke.
Kada je riječ o Nini Obuljen, Plenković u startu nije popustio HDZ-ovoj desnici unatoč tome što je na desnici megapopularni Zlatko Hasanbegović digao vojsku na noge kako bi spriječili da Nina Obuljen sjedne u ministarsku fotelju. I bio je Hasanbegović u pravu, revizija je utvrdila da se u HAVC-u svakako trošio novac, ali Plenković ima sreću u nesreći što je uz Ninu Obuljen lijeva medijska i ina javnost pa ga mediji sigurno neće razapinjati jer nije smijenio ministricu/pokroviteljicu HAVC-a.
Plenković na zamahu dobrog stranačkog i osobnog rejtinga, lošeg SDP-a, ali i dobrih gospodarskih pokazatelja može lagodno broditi kroz prvu godinu mandata. Dojam je da bi prije mogao biti smijenjen šef SDP-a nego bilo koji Plenkovićev ministar.
Narod vise ne vjeruje medijima , progledao!