Cijelo prijepodne u Saboru se vodila žustra rasprava o zamrzavanju tečaja franka na 6,39 kuna kod stambenih kredita.
Zamjenik ministra financija Igor Rađenović na početku rasprave je saborskim zastupnicima predstavio izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima se zamrzava tečaj švicarskog franka na 6,39 kuna za jedan švicarski franak za korisnike kredita u švicarcima i to najdulje na jednu godinu. Ovo je reakcija Vlade na rast tečaja švicarca koji je počeo 15. siječnja, događaj koji je Rađenović nazvao "Frankogedon", a koji izravno ugrožava 200 do 300 tisuća građana.
– Ovaj zakon predviđa da se trošak ove mjere prebaci na financijske institucije. Procjena HNB-a je da bi taj iznos bio 400 milijuna kuna, ali pod pretpostavkom da ova mjera traje godinu dana, no naš cilj nije da ona traje godinu dana, naš je cilj da to bude nešto kraće – tvrdi Rađenović te kaže da su tražeći ovo rješenje razmišljali o različitim metodama.
"Vanjski udar koji se dogodio mora biti riješen"
– Kada bismo kroz kamate išli rješavati problem, ne bismo ga riješili, a pojavila se i dilema treba li linearno rezati svima jednako pa da vidimo što to znači rezati na svaki kredit jednako… Neke od banaka su predlagale, a nismo ni mi tome neskloni, određivanje socijalnih kriterija pa da vidimo tko je, kako je i zašto uzimao kredit, je li mu to prva nekretnina, druga nekretnina, kako na taj način živi – kaže zamjenik ministra te dodaje da je ključni motiv Vlade "zaštita slabijeg od tog naglog udara".
– Primjerice, osoba koja je digla kredit prije 9 godina na 70.000 franaka zadužila se za 315.000 kuna, uredno ga otplaćuje 9 godina, a danas je dužna 388.310 kuna ili 73.000 kuna više. Je li to dobro, je li to pravedno, izdrživo – ostavljam svima vama da sudite i da vidite. Očigledno, ne tražeći krivca, taj vanjski udar koji se dogodio jednostavno mora biti riješen i uloga je Vlade da barem privremeno zaštiti slabiju stranu u sklopu tog ugovora, privatno-pravnog odnosa između kreditora i primatelja kredita – objašnjava Rađenović. U Hrvatskoj je trenutačno 54.978 kredita u švicarcima, a više od 28.000 ih je niže od 50.000 švicarskih franaka.
– Sljedećih 40% tih kredita jest do 100.000 švicarskih franaka i tako, dakle, ukupno 90% kredita iznosi do 100.000 švicarskih franaka. Kumulativno je to 11,6 milijardi kuna. Do 20,7 milijardi kuna, koliki je ukupni iznos tih kredita, krediti su veći od 100.000 švicarskih franaka, dakle sljedećih nešto manje od 10% partija čini gotovo pola ovoga iznosa o kojemu govorimo – pojasnio je zamjenik ministra. Najveći je dio kredita podignut na razdoblje između 7 i 20 godina, a ima i znatan broj kredita od 20 godina.
"Nemamo čarobni štapić da to riješimo"
– Svjesni smo da problem ovim zakonom neće biti riješen, ali on omogućuje svojevrstan time-out, svojevrstan status quo, stand by ili ne znam koji još engleski ili hrvatski izraz bih našao za to. Trebamo mirno i odgovorno, u mirnoj atmosferi sjesti za stol i razgovarati, tražiti odgovorno, zakonito, prije svega čisto i što je moguće pravednije rješenje jer to je ono na čemu ćemo inzistirati.
Nemamo, priznajemo, odgovor na sva pitanja i nemamo čarobni štapić da to riješimo, vanjski faktor je prejak, ali smo duboko uvjereni da je ovo dobar alat da sjednemo zajedno za stol – zaključuje zamjenik ministra Igor Rađenović.
"Sigurno je da se na takav način neće postići ništa"
HDZ-ov Ivan Šuker ovo vidi kao kratkoročno, političko rješenje. – Rješenje dogovornog moratorija kojim se ne bi zadiralo u tečaj daleko je kvalitetnije rješenje, ne bi se donosio protuustavan zakon. To bi sigurno bilo za hrvatske građane najpovoljnije. Ovako se upuštamo u jednu pravno vrlo diskutabilnu odluku, a da ne govorimo o njenoj ustavnosti. I sigurno je da se na takav način neće postići ništa. I zato će klub HDZ-a predložiti zaključak i tim zaključkom ćemo uvjetovati i podršku ovome zakonu – komentirao je Šuker, a Rađenović je priznao da ovo ne rješava problem švicaraca, ali je put prema rješenju.
DC-ova Vesna Škare Ožbolt "apsolutno podržava" iznalaženje rješenja za ovu situaciju. – Rješenje se mora naći, samo nisam sigurna je li baš zakon najbolji mehanizam. Postoji odluka Ustavnog suda od prošle godine i ja je citiram: "Zakonodavac nije ovlašten jednostrano mijenjati pravno-ugovorne odnose i takve izmjene ne smiju sa sobom povlačiti posljedice koje se ne slažu s temeljnim ustavnim vrednotama na kojima se gradi ustavni poredak". Dakle, mi ćemo danas ili sutra usvojiti zakon koji će apsolutno biti protuustavan i to temeljem odluke Ustavnog suda od prošle godine u postupku kada je bila riječ o tužbi u vezi s dubrovačkim zidinama – upozorila je Škare Ožbolt te pitala zašto se nije mogao postići dogovor pod istim ovim uvjetima s bankama, a da se ne ide u zakonsko rješavanje. Rađenović nije želio ulaziti u raspravu o tome je li zakon ustavan ili nije, ali smatra da je trenutačno nužan.
"Mi u Hrvatskoj radimo za kune, ne radimo u Hrvatskoj za švicarce"
– Što je to radio guverner ili guverneri u prošlim godinama i zašto se tečaj baš fiksira na 6,39, a ne recimo na pet kuna. Mi u Hrvatskoj radimo za kune, ne radimo u Hrvatskoj za švicarce, ali ispada po ovome da su guverneri, ali isto tako i predsjednici vlade, zaobilazili rješavati ovaj gorući problem. Sada, kada su ljudi u dužničkom ropstvu, moramo donijeti odluku. A vjerujem da je većina u ovom Hrvatskom saboru itekako za to da se danas donese odluka. No vjerujem da je trebalo naći zajednički jezik jer upravo taj trošak može se odraziti u idućoj godini na hrvatski proračun – kazao je HDSSB-ov Krešimir Bubalo.
Nezavisnog Branka Vukšića zanima zašto Ustavni sud već 4 godine šuti o valutnoj klauzuli, a nezadovoljan je i HNB-om. – Moja je teza, govorio sam to i prije 4 godine, da su gospodin Rohatinski i gospodin Vujčić više štete građanima donijeli upravo lošom politikom nego Domovinski rat, nego agresija na Hrvatsku. I to se danas vidi. Kakva je to država u kojoj se građani plaše svakoga dana jer ne znaju što će im se dogoditi ujutro – zanima Vukšića.
Otvorena Pandorina kutija
Nezavisna Martina Dalić jučer je na Odboru za financije jedina glasovala protiv ovog zakonskog rješenja za koje je rekla da otvara Pandorinu kutiju. – Postoje, gospodine Rađenović, hrvatski građani koji su ostali bez posla, koji ne rade, a koji, na primjer, imaju kredite i u eurima. Predlažući zakon kojim se intervenira u tečaj, predlažući zakon koji je suprotan u odnosu na četiri druga zakona koji govore o tome kako se u Hrvatskoj utvrđuje tečaj, vi morate hrvatskim građanima koji imaju kredite u eurima odgovoriti na pitanje zašto se i za njih ne može donijeti neki zakon u kojem bi pisalo da će oni svoje eurske kredite u sljedećih godinu dana otplaćivati po nekom tečaju koji njima odgovara – tvrdi Dalić koja se slaže s time da Vlada mora reagirati na krizu sa švicarcima, međutim, vjeruje da je to bolje napraviti dogovorom, a ne zakonom.
Zakonska intervencija u nešto što se moglo riješiti dogovorom, a jučer smo čuli na odboru da je to bilo moguće, otvara osim ovog prethodnog pitanja i mogućnost da država bude tužena i da na kraju trošak ovoga što vi sad ovdje branite plate, ne banke koje su to navodno dobrovoljno željele platiti, nego svi hrvatski porezni obveznici. Vi ste ovim zakonom doveli državu u mogućnost da ona, odnosno porezni obveznici na kraju snose troškove svega ovoga – upozorava Dalić kojoj nije jasno zašto Ustavni sud mora voditi ekonomsku politiku države.
"Nije bankarski sektor Las Vegas"
Igor Rađenović priznaje da je svjestan da se zakonom pomaže samo dijelu građana. - Time ne prejudiciramo konačnu priču, ne podcjenjujemo kredite u eurima i opasnost da se s te strane dogode promjene. Razmatramo i to, želimo da strane sjednu za stol, da razgovaramo – odgovara joj zamjenik ministra.
I HDZ-ov Goran Marić dodaje da treba razmišljati i o građanima koji imaju kredite u drugim valutama. – Ako je za održavanje javnog reda i mira odgovoran MUP, odnosno policija, za devijacije u bankarskom sektoru odgovoran je HNB. Komercijalne banke moraju svesti rizike na minimum. Nije bankarski sektor Las Vegas. I za toksične proizvode, ako se pojave, odgovoran je isključivo HNB. A kad vi već rješavate taj problem na način da utvrđujete tečajnu listu, što ćete ako već preksutra, a to je sasvim moguće, tečaj eura bude 8,39 ili 8,60, a toliko stanovništva ima kredite vezane za euro. Što ćete ako dolar bude 6,29? Ima čak ugovora vezanih i u dolarima, što ćemo s njima? A može i pasti pa ćemo oštetiti banke. Ne smije nitko u kreditnom odnosu biti zakinut, ni banka ni korisnik kredita – komentira Marić.
SDP-ova Dragica Zgrebec podsjetila je da je država u dvije velike bankarske krize u Hrvatskoj '90-ih godina uložila golema sredstva poreznih obveznika, odnosno državnoga proračuna u sanaciju banaka. – Dakle smatramo da su današnji vlasnici, koji su došli u posjed stabilnih banaka koje su bile sigurne i u ovim turbulentnim vremenima financijske krize, dužni izaći u susret svojim komitentima pa onda i u dogovoru s državom i Hrvatskom narodnom bankom naći optimalna rješenja za rješavanje ovakvog problema – smatra Zgrebec.
Marasović usporedio Stazića s Hitlerovim ministrom Josefom Goebbelsom
Braneći reformisticu Nataliju Martinčević od komentara SDP-ova Nenada Stazića, HDZ-ov Dujomir Marasović Stazića je usporedio s Hitlerovim ministrom Josefom Goebbelsom. Naime, tijekom rasprave o švicarcima Stazić je zamjerio Martinčević što je rekla da Vlada ne donosi odluke i propušta prilike. – Ja vas tu, Boga mi, ne razumijem. Pa što je ovaj zakon nego odluka Vlade? Ovo je iskazivanje političke volje. Ako baš hoćete, to je ispunjavanje dužnosti Vlade jer dužnost je Vlade zaštititi svoje građane. Zar ćemo lamentirati ovdje, voditi akademske rasprave oko toga tko je kriv – rekao joj je Stazić te pitao za što se ona točno zalaže.
– Da građani nastave plaćati 1500 ili 2000 kuna veće rate? Da budu pod ovrhama? Da ih se izbacuje iz stanova, da izgube te nekretnine? Za to se u ovom Saboru zalaže opozicija jer joj ne valja kada Vlada pomaže građanima. Pa ja znam da nije uvijek lako opoziciji priznati da je Vlada učinila neki dobar potez, ali nemojte je napadati zbog toga što pomaže građanima da prežive, nemojte jer vas slušaju, jer vas gledaju – govorio je Stazić Nataliji Martinčević, na što mu je ona odgovorila da joj je žao što je nije bolje slušao jer bi čuo da ona iznosi rješenje koje nudi njena stranka.
– I pohvalila sam čak Vladu, rekla sam da ste vi napravili prvi korak, ali to je vatrogasna mjera. Učinili ste nešto da se građanima stopira udar sada, ali to nije rješenje. To su polovična rješenja koja na kraju mogu biti gora od bilo kakvih rješenja – odgovorila mu je Martinčević.
"To je daleko preko granice"
U njenu je obranu odlučio stati HDZ-ov Dujomir Marasović. – Što se tiče kolege Stazića, koji vam je rekao i spočitnuo ovo, meni je žao da država vuče poteze. Tko njemu više vjeruje? To je ista stvar kao što je Goebbels '45. pričao u 4. mjesecu da će Njemačka pobijediti, a Rusi su bili u predgrađima Berlina. Toliko je danas uvjerljiv Stazić. Nemojte da vas to deprimira – utješio ju je Marasović. Ovo se nije svidjelo Staziću koji je zatražio stanku.
– Klub SDP-a je uvijek snažno podupirao i dalje podupire pravo zastupnika da slobodno govori u Saboru, da svoje misli, svoje političke stavove izriču i rječnikom i načinom koji je možda iznad onoga ili jači od onoga koji se inače upotrebljava u akademskoj zajednici. I ne mislimo gušiti slobodu govora, pogotovo ne u Sabornici. Ali izričući repliku kolegici Nataliji Martinčević kolega Marasović je rekao da se ja ponašam braneći ovu Vladu i ovaj zakon kao što se ponašao Goebbels braneći Reich kada su saveznici bili nadomak Berlina i kada mu je bilo jasno da je Reich rat izgubio. Uspoređivati kolegu zastupnika s Goebbelsom, uspoređivati jednu vladu, hrvatsku Vladu koju su izabrali građani s nacističkim Hitlerovim Reichom, oprostite, to je izvan svake mjere. To je daleko prešlo granicu – žalio se Stazić te dodao da on i njegova stranka potpuno razumiju da je ova rasprava oko švicarca neugodna HDZ-u i Marasoviću "jer njome Vlada utječe na položaj velikog broja građana koji su se našli u vrlo nepovoljnoj situaciji pa to HDZ-u čini nekakvu političku štetu". – Vidio sam da se klub HDZ-a javio također za riječ i ja to pozdravljam, javio se kolega Šuker i ja očekujem da se klub HDZ-a, mislim da su se zato i javili, javno ispriča – kazao je Stazić.
"Stazić je nazvao hrvatske branitelje Sinn Feinom"
Ivan Šuker se, međutim, s time ne slaže. – Javljajući se za riječ, ja sam očekivao da će se kolega Stazić javno ispričati hrvatskim braniteljima koje je bliski suradnik još uvijek aktualnog predsjednika nazvao Ku Klux Klanom, uime predsjednika koji je HDZ nazvao hajdučijom, branitelje kabadahijama, hrvatski narod glupim narodom. Stazić je nazvao hrvatske branitelje Sinn Feinom, dakle vojnim krilom HDZ-a, nazvao ih je primitivcima i barbarima. Milanović je HDZ-ovce i HDSSB-ovce nazvao polusvijetom i mogao bih nabrajati tako u beskonačnost. Očekivao sam da će se ispričati za to jer, kada tražiš nekakve granice za sebe, onda ih moraš isto tako ponuditi i drugome. Kaže ona stara narodna, kad nekoga želiš uvrijediti, onda promisli najprije koliko bi to tebe uvrijedilo i onda nikada to nećeš napraviti – odgovorio je Šuker Staziću te dodao da je izlaganje Marasovića bilo figurativan izraz te da ni jednom riječju on nije spomenuo Vladu u kontekstu Trećeg Reicha.
>> Ima li rješenja za INA-u? Ima. Treba intervenirati kao i u slučaju sa švicarcima
Nedopustivo je da Marasović vrijeđa Boebbelsa.