Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav sažeo je na 43 stranice primjedbe pojedinaca, udruga i državnih tijela na nacrt Zakona o referendumu iza kojeg stoji skupina saborskih zastupnika i stručna tijela, kako je rekao Peđa Grbin.
Sve primjedbe za državni referendum te ovlasti Ustavnog suda predlagatelj je odbio jer iziskuju izmjene Ustava i Ustavnog zakona, što je bez političkog konsenzusa s oporbom neprovedivo. Dakle, da su izmjene zakona i savršene, samo bi djelomično riješile aktualne probleme. No sudeći po broju primjedbi, a gotovo sve bitne nisu prihvaćene iako se ponavljaju, novi će zakon biti jako daleko od toga da je općeprihvaćen.
Skratit će se rok za objavu rezultata
Dakako, temeljni prigovor koji svi ističu jest što će se potpisi za referendum prikupljati u uredima državne uprave, što je ograničavajuće zbog njihova radnog vremena, (ne)dostupnosti i zbog obeshrabrujućeg učinka, osobito za lokalne referendume jer budi nelagodu kod građana da su nadzirani od vlasti te destimulira građanski aktivizam (GONG). Većina je tražila da se definiraju dodatna mjesta i negativnom definicijom propiše gdje nije moguće prikupljati potpise. Ali takvi su prijedlozi odbijeni kao nepotrebni, s oslonom i na sustav e-građani, iako je većina prigovarala da nije raširen ni testiran. Predlagatelj tvrdi da će njihov prijedlog ubrzati i olakšati prikupljanje potpisa, i da dana podrška neće biti rezultat pritiska kao sada nego autonomne odluke birača. Nisu prošli ni pokušaji smanjenja troškova referenduma vezanjem, kad je moguće, uz izbore jer bi to dovodilo, kažu, do manipulacija.
Definiranje broja potrebnih popisa birača (rok za prikupljanje bit će 30 dana) većina je tražila da se propiše definicijom ili apsolutnim iznosom, recimo 200.000 popisa kako predlažu “U ime obitelji”. Ali svima je rečeno “ne” uz obrazloženje da će odluka Ustavnog suda o tom pitanju u povodu izbornog referenduma biti uvrštena u tekst obrazloženja konačnog prijedloga zakona. Više prigovora o potrebnom broju birača za lokalni referendum bit će djelomično usvojeno smanjivanjem potrebnog postotka broja birača. Odbačeni su i svi pokušaji reguliranja financiranja referendumskih inicijativa te medijske promidžbe jer će to biti riješeno posebnim zakonima.
GONG je predložio da se predvidi odustanak od referendumske inicijative zbog postizanja dogovora s vlašću, ali im je uzvraćeno da potpisi nisu “vlasništvo” organizatora nego građana (što u Švicarskoj nije problem, op. a.), a Ustavni sud može ocijeniti jesu li legitimni zahtjevi građana. Skratit će se rok za objavu rezultata sa 36 na 12 sati na prijedlog DIP-a. Pokušaji utvrđivanja rokova, sprečavanja odugovlačenja i oglušivanja na referendumsku inicijativu nisu prošli uglavnom jer da to nije potrebno ili da Ustavni sud o tomu odlučuje. Prihvaćeno je više primjedbi GONG-a te još poneka “U ime obitelji”, Petra Marije Radelja, ali uglavnom koje nisu od suštinske važnosti nego postojeći tekst poboljšavaju i dorađuju.
>>Nikakav 'rast iz vedra neba' neće donijeti silne dodatne glasove
>>Referendumsko pitanje protiv outsourcinga ide na ocjenu ustavnosti
Nije mi jasno kakva korist od javnih rasprava, kad je iz dosadašnje prakse evidentno da predlagatelj zakona (vlast) sve prave primjedbe na svoj prijedlog odbija, pa čak i kad se promjena prijedloga traži velikom većinom sudionka javne rasprave i na temelju jakih argumenata? Javne rasprave kod nas se očigledno održavaju isključivo forme radi, pa nije ni čudno da je Jovanović svojevremeno i "zaboravio" na tu formu, zaključivši da javnu raspravu nije ni potrebno održati. U svezi s promjenama Zakona o referendumu, svi govore Grbinu da ideja o tome da se potpisi prikupljaju u tijelima državne uprave nije dobra, ali on se drži svoga kao pijan plota... Pa neka ukine i službeno onda javnu raspravu, ne vidim joj smisao.