Saborski odbor za financije predložio je, nakon tematske sjednice o problemu švicarskog franka, bankama da od 1. srpnja potpišu anekse ugovora o kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima i obraćunaju preplaćene kamate temeljem presuda Vrhovnog suda RH. Osim toga, Odbor poziva banke da predlože sveobuhvatno rješenje problema korisnika kredita u švicarcima temeljenog na analitičkim podlogama i adekvatnim ili potrebnim simulacijama za rješavanje nastalog problema. Također, Odbor obvezuje Hrvatsku narodnu banku da dostavi Izvješće o problematici zaduženja građana kreditima u švicarcima, kao i prijedloge mjera za olakšavanje pozicije dužnika u švicarcima. Odbor je u konačnici zadužio Vladu da po dostavi prijedloga banaka davatelja kredita u švicarcima "pripremi paket regulatrno-poreznih mjera".
Rezultat je ovo dvosatne rasprave članova odbora s predstavnicima HNB-a, ministarstva financija te pravosuđa, Hrvatske udruge banaka i Udruge Franak, a o navedenim predloženim zaključcima trebao bi raspravljati i Hrvatski sabor te usvojiti ih kao svoje prijedloge. HDZ je bio suzdržan oko svih ovih zaključaka, osim onog koji se tiče HNB-a, pa je Udruga Franak ocijenila kako je na sjednici bilo puno priče, a malo rješenja.
- Vidjelo se da nisu suglasni SDP i HDZ i išlo se zatim da vuk bude sit, a ovce na broju. Iz tih zaključaka vidljivo je da nema ništa konkretno – komentirao je Ivan Lovrinović iz Udruge Franak. Podržava prijedlog HDZ-ovog Gorana Marića.
- Bojim se da ovaj slučaj neće rasvijetliti bez osnivanja istražnog povjerenstva u Saboru u kojem bi bili angažirani stručnjaci, nezavisni ekonomisti i pravnici i prisilili da se dobiju svi relevantni podaci. Bez toga će sve ostati na deklarativnoj razini - rekao je Marić na sjednici te prozvao HNB da je dopustio kockarski pristup u kreditnom odnosu koji je neravnopravan.
- Šteta što nije usvojen prijedlog Gorana Marića za osnivanjem istražnog državnog povjerenstva jer oko svih zaključaka nedostaju točni podaci HNB-a koji su potrebni za prosuđivanje i donošenje odluke. I presuda Vrhovnog suda koja je donesena ona nije operativna i tu prijedlozi nisu to definirali što treba napraviti. Danas se nije ništa dogodilo, mi smo iz Udruge Franak prisustvovali jednoj priredbi za javnost da se vidi da Sabor nešto rad,i da saborski Odbor brine za to. Ovo neće riješiti ništa dužnicima u švicarskim francima, ovdje nedostaje političke volje, jasno je da Hrvatska treba novu Vladu da riješi političko pitanje jer ovi ljudi nemaju volje za to. Jedino što bi moglo biti iznenađenje je da banke dođu sa smislenim prijedlogom koji bi mogao biti podloga za nagodbu s Udrugom Franak, a prije svega to je vezan za jedan kompromisni devizni tečaj i ništa drugo nije prihvatljivo. To je najjednostavnije rješenje tu bi se mogao podjeliti teret ovog pitanja – ocijenio je Lovrinović iz Udruge Franak. Vladajući su se usprotivili ovakvoj kritici da Vlada i Sabor ništa ne poduzimaju, pa su podsjetili sve poteze Vlade koje je napravila posljednjih mjeseci, ali i naglasili kako su se se i predsjednik Sabora Josip Leko i predsjednik Odbora za financije Srđan Gjurković nekoliko puta nalazili s predstavnicima Udruge.
Predsjednik HUB-a Zoran Bohaček naglasio je da su banke zbog mjera koje su do sada donesene ostale bez milijardu kuna, ali unatoč svemu, samostalnu su donosile niz pojedinačnih mjera kako bi dužnicima olakšale situaciju s velikim rastom tečaja.
Viceguverner HNB-a Vedran Šošić u više se navrata žalio da javnost ne razumije ulogu HNB-a, koji je, tvrdi on, poduzeo sve što je mogao u skladu sa svojim zakonskim ovlastima. Naglasio je da su dosad poduzete mjere u Hrvatskoj bez presedana, te da je učinjeno puno više nego u ostalim zemljama koje su se borile s istim problemom.
- Ovo je mudrovanjem oko obračuna kamata, tehničkim pitanjima koja nisu bitna nastup od kojih dužnike samo može zaboljeti glava. Ovo je bila rasprava ispod svake razine da se ponudi pravo rješenje, a neki su članovi odbora čak i spavali – kazao je kasnije Lovrinčević komentirajući izjave iz HNB-a i HUB-a.
SDP-ov Ivo Jelušić ocijenio je pak kako je sukob između banaka i dužnika zapravo sukob jakih i slabijih, a on je, naglašava, ipak uvijek na strani slabijih.
- Imamo presude Trgovačkog i Vrhovnog suda. Bilo bi dobro da banke ponude adekvatno rješenje kako se ne bi išlo u pojedinačne tužbe. Banke nisu ponudile ništa osim da kredite koji su nenaplativi prebace na javni sektor. Treba doći do pravičnog i pravno utemeljenog rješenja – komentirao je Jelušić.
HDZ-ov Ivan Šuker traži odgovore na dva ključna pitanja, bez kojih, tvrdi on, nema ni rješenja ove krize.
- Koliko je prije krize bio vrijedan stan od 60 metara kvadratnih kupljen kreditom u euru, švicarcu i kunama kako bi se točno znalo koliko taj stan treba platiti i jesu li banke izgubile očekivanu dobit i novce od tečaja odnosno jesu li kupile švicarski franak ili je to samo bilančno prikazano – zanima Šukera.
Predsjednik Odbora za financije Srđan Gjurković pozvao je radnu skupinu u kojoj su HNB, HUB, Vlada i Udruga Franak da ponovno sjedne za stol i pronađe rješenje, ali na temelju konkretnih podataka i simulacija, te zaključio kako ponuđena rješenja ni u kom slučaju ne smiju u podređeni položaj dovesti vlasnike kredita u eurima i kunama, ali ni ugroziti stabilnost financijskog sektora.
>> Odluku o povratu kamate Franak traži prije ljeta
Jasno da se ništa nije riješilo kad imamo na jednoj strani banke, kojima je država još u eri Linića ograničila kamatu na CHF kredite i onda je kasnije Lalovac još fiksirao jednostrano tečaj CHF za otplatne rate, a za što nema zakonskog pokrića i time otvara "bokove" da banke podnesu ustavnu tužbu protiv RH (preciznije, da proračun namiri im nastalu štetu u poslovanju). Znaju to i jedni i drugi! I još Lalovac u evidentnom sukobu interesa jer osobno ima kreditičinu od 135 tisuća CHF odobrenu 2008. godine pa slijedi već čuveno - ne laje se radi sela. Dodajte tome da Franak istužakao, što krivično što poreznicima, ama baš sve što nosi kravatu i odijelo po bankarskim odajama. I dobit ćete kompletnu sliku ozračja u kojima se vode pregovori. A što su oni očekivali kad su potpisali i deviznu klauzulu i prom. kamatnu stopu na 2-3 desetljeća - da se ni jedno niti drugo neće mijenjati? Zna se pravilo kojeg se drže banke (Carta canta!) - dužnici ni zuc o tome da su sve do 2010. godine ih te iste banke, slijedom tih istih kred. ugovora, držale u povoljnijoj otplatnoj poziciji od dužnika u euro paritetu ili kn kreditima. Tko meni ne vjeruje, nek ubaci u tražilicu: ‘Švicarci’ su sve do 2010. bili u plusu, ‘rugali se’ eurima... Pa će dobiti članak gdje se usporedno analiziraju rate i razlike uopće nisu beznačajne - par stotina kn mjesečno je bila ušteda koju su imali dužnici u CHF. Sad to ništa više ne važi, oni bi kamatu na CHF koja je bila skoro upola manja od kamate na euro ili kn i konverziju u kn, a sve na grbaču ostalih poreznih obveznika!? Jer oni su wannabe srednja klasa i moraju uvijek i svugdje biti u povoljnostima, je li...