Ražanj je spreman, ali zec je još u šumi. Tako bi
se mogle prokomentirati najave da će baš knjiga Dunje Ujević
o karizmatiku Zlatku Sudcu osvojiti Kiklopa za hit godine. Naime,
upitno je hoće li pulska udruga Sa(n)jam knjige ove godine uopće
dodjeljivati Kiklopa za hit godine.
– Moj je osobni stav da treba ukinuti ovu kategoriju, jer je
istraživanje prezahtjevno (i preskupo) za naše prilike i,
kako se moglo vidjeti prošle godine, stavlja u neravnopravan
odnos ostalih dvanaest kategorija Kiklopa o kojima odlučuje stručno
glasačko tijelo. No, o tome ne želim sama odlučivati. Odluka je na svim
članovima udruge Sa(n)jam knjige u Istri i na hrvatskim izdavačima
kojima je do Kiklopa stalo. Kad je riječ o budućnosti Kiklopa, sigurno
je da će doživjeti velike promjene. Na skupštini udruge 17.
2. odlučit će se kako ćemo dodatno profilirati nagradu. Već sad mogu
reći da se svi slažemo kako pravilnik treba dati na raspravu
najeminentnijim hrvatskim nakladnicima. S njima ćemo se i sastati
najvjerojatnije potkraj ovog mjeseca – izjavila nam je
Magdalena Vodopija, karizmatična direktorica sajma u Puli.
Ako udruga odluči žrtvovati Kiklopa za hit godine, Dunja Ujević i
Zlatko Sudac čija je knjiga razgovora, navodno, prodana u čak 20.000
primjeraka, mogli bi ostati bez gomoljaste skulpture akademskoga kipara
Josipa Diminića, koju je svojedobno u Puli dobio i jedan nobelovac,
turski književnik Orhan Pamuk. No, na skandal oko nedodjeljivanja
Kiklopa za hit godine medijskoj zvijezdi Nives Celzijus i njezinoj
“Goloj istini” još nije stavljena točka.
Čitanost i medijski linč
– Sa(n)jam knjige u Istri pregovara s agencijom Puls o
nadopuni njihova istraživanja u kategoriji hit godine za
prošlu godinu. Želimo da Puls istraži čitanost u knjižnicama
jer se jedini relevantni i provjerljivi podaci o čitanosti mogu naći u
knjižnicama te temeljitije istraži prodaju u knjižarama. U medijskom
linču u kojem se sajam našao na kraju prošle
godine negdje se pogubila riječ čitanost, a upravo zbog nama
netransparentnih podataka o čitanosti nagrada nije dodijeljena. Ono na
što su nas upozoravale kolege (kako “Gole
istine” nije bilo u knjižarama i knjižnicama) potvrdila su o
Kiklopu neovisna istraživanja poput onog Valerija Jurešića
koji je ustanovio da je ta knjiga na 1097. mjestu po prodaji u
knjižarama, što se jednom hitu godine ne bi smjelo dogoditi.
Podaci iz Knjižnica grada Zagreba, koje su sigurno relevantne kao
uzorak, govore da te knjige nije bilo u knjižnicama u izbornoj godini
Kiklopa, a nekmoli da je jedna od najposuđivanijih. No, to treba
ponovno istražiti i nadamo se da će Puls prihvatiti novo, potpunije
istraživanje – tvrdi M. Vodopija protiv koje je Nives
Celzijus podnijela tužbu.
Medijski odjek skandala oko Kiklopa ipak je pokazao da ta nagrada ima
nacionalni značaj i veliku, ne samo fizičku težinu. Jer da nema, ne bi
izazvala lavinu tekstova i TV-priloga, ali i žučnu reakciju Hrvatskoga
helsinškog odbora. Reakcije još ne jenjavaju pa
je ovog tjedna u zagrebačkoj galeriji “Vladimir
Nazor” umjetnička grupa ABS izložila sliku potpore Nives
Celzijus te objavila i manifestni iskaz. Tako akademski slikari Alan
Alebić, Ivica Blažić i Ivan Skvrce pišu da
“uspostavljanje kulture ne počiva na jednostranoj činjenici
da se nešto stvoreno prizna odnosno ne prizna kao umjetnost,
već na sveukupnom institucionalnom i vaninstitucionalnom dogovorenom
odnosu prema stvorenome” te da je “činjenica da je
Nives Celzijus prihvatila uspostavljena pravila igre, koja su se na
nivou institucionalne prakse promijenila u odnosu na nju
samu”.
Svećenik i starleta
O skandalu kiklopskih dimenzija izrazili su se mnogi. Sibila i Seid
Serdarević iz Frakture inicirali su i peticiju potpore Magdaleni
Vodopiji i njezinoj nepopularnoj odluci o nedodjeljivanju Kiklopa za
hit koji su do sada dobili Paulo Coelho, Dan Brown, Ante Tomić i
Slavenka Drakulić. No, što je o kategoriji hita rekla struka?
Najjasnija je bila uspješna književnica i
sveučilišna profesorica Julijana Matanović koja je
još u listopadu prošle godine, kada se skandal
oko Kiklopa tek zakuhavao, Večernjem listu izjavila da “riječ
hit ispred sebe nema nikakav zahtijevajući kvalifikativ”.
Profesorica Matanović, koja je i sama bila nominirana za Kiklopa, ali u
“normalnoj” kategoriji za proznu knjigu godine,
tada je još dometnula da često stavlja svoju ruku na onaj
dio Lasićeve monografije o Zagorki u kojoj se poštovani
profesor zauzima za snošljivost na sceni i za supostojanje
različitoga. Onda je bila i malo pakosna pa dodala: “E,
došlo je bome vrijeme da i momci-književnici iz one polemike
koju je uz pulski sajam pokrenulo nepozivanje Vedrane i Arijane sada
kažu: pogriješili smo, nismo znali kakva nas vremena
očekuju”.
Pri tome se s pravom prisjetila polemike koju je svojedobno izazvala
odluka tadašnje selektorice programa “Moć žene i
književno stvaralaštvo” pulskog sajma Alide Bremer
i njezino nepozivanje Vedrane Rudan i Arijane Čuline u Pulu. Protiv
takve odluke protestirali su mnogi, prije svega izdavači ovih tiražnih
autorica. No, pozivnicu za pulsku pozornicu nisu im uspjeli izboriti.
Jasno, svako kulturno događanje i svaka nagrada u kulturi (a ima ih u
izobilju) sami određuju svoj profil, svoje kriterije i područje
djelovanja. Teorijski gledano, nema nikakvih zapreka da Kiklopa za hit
godine ne dobije knjiga koju je napisala bilo starleta o svojim
seksualnim pothvatima, bilo svećenik o svojim raznolikim životnim
iskustvima i porukama. Jasno, ako zadovoljavaju propisane uvjete o
prodaji i čitanosti u određenu razdoblju.
No, dobiti podatke o prodaji neke knjige od hrvatskih izdavača nije
nimalo jednostavno. Stručnjaci iz Nacionalne i sveučilišne
knjižnice tako tvrde da izdavači za svako novo izdanje knjige ne traže
novi ISBN broj, pa nije moguće provjeriti istinitost ponovljenih
izdanja. “Danas u eri digitalnog tiska nakladnik može
otisnuti 500 primjeraka i ubrzo nakon tri mjeseca napraviti novih 100 i
prikazati kao drugo izdanje”, tvrdi Davorka
Pšenica iz NSK. Također ističe da je nakladnik obvezan na
knjizi staviti podatak o broju primjeraka, tj. nakladi što u
NSK registriraju u bibliografskoj napomeni, no, istini za volju, kada
ste zadnji put u nekoj knjizi pročitali i broj primjeraka u kojima je
tiskana? A kad u ruke uzmete knjige starijeg datuma, nema ni jedne bez
ispisane naklade.
Uostalom, baš je jedan roman Vedrane Rudan u samo jednoj
godini doživio šest izdanja. Je li to bila gola istina ili
izdavački trik?
Kiklop za hit godine nije kiosk kiklop
”Kiklop za hit godine nije bio zamišljen kao Kiosk Kiklop. Kad bismo dodijelili nagradu za hit godine knjizi koja se najviše prodavala na kioscima i po trgovačkim lancima, a izuzeli podatke iz knjižara i knjižnica, značilo bi da poništavamo značaj knjižnica i knjižara na putu knjige od nakladnika do čitatelja. Dodijeliti Kiosk Kiklop značilo bi ići protiv temelja Kiklopa i načela sajma”, tvrdi M. Vodopija.
