Pola svjetskih zemalja može se nazvati demokratskima, ali samo njih 28 svrstava se u skupinu zemalja s pravom demokracijom. Bosna i Hercegovina ne nalazi se među tim zemljama. Prema istraživanju magazina The Economist, BiH spada u skupinu zemalja s hibridnim režimom. Ne postoji, međutim, konsenzus kada je riječ o kriterijima prema kojima se procjenjuje demokracija pojedine zemlje.
Razlozi su brojne definicije koje često pobijaju jedna drugu. O definiranju demokracije i danas se vode debate. Pojmovi “demokracija” i “sloboda” često se, ali neispravnom rabe kao sinonimi. Iako ne postoji konsenzus o jedinstvenoj definiciji demokracije, mnogi analitičari slažu se u tome koji su najmanje temeljne značajke bez kojih nema demokratskog društva. Da bi se društvo neke države nazvalo demokratskim, treba imati vladu temeljenu na vladavini većine, opoziciju, slobodne izbore, zaštitu manjina te politički pluralizam.
Švedska, Island, Nizozemska, Norveška i Danska prvih je pet zemalja koje se mogu pohvaliti potpunom demokracijom. Na listi od 28 zemalja nalaze se i SAD (17), Velika Britanija (23) te Slovenija (27). Nakon 81. mjesta, na listi slijede zemlje s hibridnim režimom.
Termin “hibridni režim” pojavio se devedesetih godina prošlog stoljeća kada je mnoštvo zemalja počelo svoju tranziciju prema demokraciji. One države koje nisu uspješno obavile tranziciju te se nalaze negdje između demokracije i totalitarizma, nazvane su zemlje s hibridnim režimom. Među tim zemljama je i BiH koja je na 87. mjestu.
Zemlja u kojoj je demokracija samo floskula, riječ koja se dobro uklapa u predizborni slogan i gdje se demokracija rabi kao političko sredstvo mazanja očiju, a ne kao način života. Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak pozvao je jučer političare u BiH da odbace maksimalističku i beskorisnu retoriku koja je obilježila proteklu godinu te da se vrate normalnoj i konstruktivnoj politici koja će omogućiti napredovanje BiH na njezinu europskom putu.
