Inflacija je i bez zamrzavanja pojela povišicu u 2008. jer
je realna vrijednost zarađenog samo 0,2 posto u plusu.
Sindikati javnog sektora tek su se izborili za status quo, a
gospodarstvo nema ni toliko jer je kod većine rast plaća bio manji od
inflacije, a posebno u prehrambenoj, tekstilnoj, drvnoj industriji,
ugostiteljstvu, bankama, trgovini na malo i poslovanju s nekretninama.
Analiza Državnog zavoda za statistiku otkriva da 60 posto zaposlenih
zarađuje manje od prosjeka, mnogi i bitno manje. Analiza se provodi
jednom godišnje, a posljednja pokazuje da je tada 50 tisuća
radnika, ili 5 posto zaposlenih u pravnim osobama, zarađivalo manje od
1900 kuna. Godinu dana prije bilo je 6 posto.
Bez srednjeg sloja
Čak četvrtina svih zaposlenih – odnosno 250 tisuća
– zarađivala je manje od 2800 kuna, što pokazuje
da ni u svojim najboljim godinama Hrvatska nije izgradila čvrst srednji
sloj, ali ni inspekcijske službe. Niz je tvrtki koje imaju dva sustava
nagrađivanja, legalni i na crno, čime dolaze u pitanje mirovinski i
zdravstveni sustav.
Iako postoji fama o velikim plaćama, DZS otkriva da samo 7,2 posto,
odnosno 72 tisuće zaposlenih, zarađuje više od 8 tisuća kuna
neto.
Visoke plaće
Godinu dana prije takvih je bilo 6,2 posto. U skupini najbolje plaćenih
u državi nalazi se 32% svih zaposlenih u zračnom prijevozu, 26% u
istraživanju i razvoju, 20% u bankama i računalnim djelatnostima, 18% u
naftnom biznisu, 17% u proizvodnji komunikacijske opreme, 16% u
duhanskoj industriji, 12% u zdravstvu, 8% u upravi, a samo 4,7% u
obrazovanju.
PLAĆE Čak 60 posto zaposlenih ispod prosjeka, samo 7 posto iznad 8000 kuna neto
