Zastupnike u Sabor biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života, osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom lišeni poslovne sposobnosti.
Republika Hrvatska podijeljena je na 10 izbornih jedinica. Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj biraju zastupnike na temelju lista u posebnoj – 11. izbornoj jedinici, tzv. dijaspori. Pripadnici nacionalnih manjina mogu izabrati hoće li glasati u jednoj od 10 izbornih jedinica ili za posebne zastupnike nacionalnih manjina u 12. izbornoj jedinici.
140 zastupnika u Sabor bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica te se u svakoj izbornoj jedinici, na temelju lista, bira po 14 zastupnika.
Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj, 12. izbornoj jedinici i to tako da pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika, pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika, pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika, pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika, pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika te pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake liste izborne jedinice utvrđuje se putem D’Hondtove metode na sljedeći način – ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista dijeli se brojevima od 1 do zaključno 14, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata zastupnička mjesta osvajaju one liste na kojima se iskaže 14 brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta u Saboru koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 14 brojčano najvećih rezultata. Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima prođu izborni prag, odnosno koje dobiju najmanje 5 posto važećih glasova birača. Sa svake liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je određena lista dobila zastupničkih mjesta.
Pravo biranja na ovim prijevremenim parlamentarnim izborima ima 3,799.609 birača, što je za 8268 birača više nego na posljednjim izborima u studenome 2015., kada ih je ukupno bio upisan 3,791.341.
S prebivalištem u Hrvatskoj, po općinama i gradovima, za ove je izbore upisano 3,740.200 birača, od čega se prethodno registriralo njih 11.267, gotovo upola manje u odnosu na studeni 2015., kad je prethodno registriranih bilo 21.417.
Bez prebivališta u Hrvatskoj aktivno se za rujanske izbore registriralo 59.409 birača, a za parlamentarne izbore lani u studenome bilo ih je 36.276.
Na ove izbore prijavljeno je 177 kandidacijskih lista, od čega 144 stranačke i tri neovisne liste, što je više nego na prošlim izborima, kad je bilo prihvaćenih 166 lista. Na 90 lista stranke su samostalno predložile kandidate, a 84 liste su koalicijske.
Za 11. jedinicu gdje tri saborska zastupnika bira “dijaspora”, odnosno hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, predano je 14 izbornih lista.
U 12. izbornoj jedinici, u kojoj se biraju predstavnici nacionalnih manjina i obuhvaća cijelu Hrvatsku, ukupno je 29 kandidata, manje nego 2015., kada je bio 41 kandidat.
>> Svjetski mediji pišu: Izbori u Hrvatskoj u sjeni nacionalističke retorike
>> DIP podsjeća birače kako se glasuje i kako se koristi preferencijalni glas
8200 više glasača? Ha ha ha ha. E moj narode...