Čuvaj se banaka i spas kad ti nude! Premda samu zamisao smatra dobrom, s otprilike takvom porukom podosta je skepse u gotovo euforična očekivanja od jamstvenoga fonda koji bi uvelike trebao pomoći gospodarstvu, u raspravi u Hrvatskom saboru unio HDZ-ov zastupnik i predsjednik saborskoga Odbora za financije i proračun Goran Marić.
Čega se boji? Boji se da će banke i ovaj put težiti profitu. Boji se dogovaranja velikih banaka o uvjetima pod kojima bi sudjelovale u kreditiranju. Bilo bi dobro da se banke slože sa što manjim jamstvima države, a ne da se koriste maksimumom od 50 posto jer bi manja jamstva značila veće moguće zajmove za gospodarstvo.
Bilo bi također dobro da kamate odgovaraju vremenu gospodarske krize i da ne budu promjenljive. Ne bi bilo dobro da banke iz vlastitih kredita odobrenim određenim tvrtkama naplate svoja potraživanja od istih tih tvrtki. Trebalo bi spriječiti da se krediti upotrebljavaju za pozajmice drugima, za kupnju dionica ili poslovnih udjela.
Marić je zaključio da projekt može uspjeti ako banke i ovu priliku ne iskoriste za što veću dobit te upozorio da one, premda imaju samo 22.000 zaposlenih, ostvaruju u godini četiri milijarde kuna neto dobiti, profit im se 2007. godine povećao 20 posto, a sljedeće godine još 15 posto.
Ali im je zato – u kratkom razgovoru skrećem pozornost Mariću – lani dobit bila manja 25 posto.
I to je – napominje HDZ-ov zastupnik – u usporedbi s europskim okružjem iznad prosjeka. Osim toga, lanjski bi im profit bio dvostruko veći od ostvarenoga od 3,4 milijarde kuna da dio nisu rezervirale za moguće gubitke zbog nesigurnih plasmana i da same sebi iz neracionalnih i ekonomski neopravdanih razloga nisu povećale rashode natječući se u podizanju kamata na štedne depozite, koje su gdješto veće i od 7 posto.
Marić već dugo prigovara Hrvatskoj narodnoj banci što, primjerice, određuje isto obvezno izdvajanje za pričuvu, trenutačno od 13 posto, i za stambene i za tzv. margin kredite (kratkoročni zajmovi za trgovanje na tržištu kapitala). Predlaže samo 2 posto za stanove i 50 posto za margin kredite jer je sramotno da zbog nepovoljnih zajmova stoje neprodani deseci tisuća stanova, a istodobno banke trgovanje na tržištu kapitala kreditiraju sa 650 milijuna kuna!
Još prije dvije godine Marić je sa saborske govornice rekao: kad bi se kunska i devizna pričuva poslovnih banaka kod HNB-a smanjila, na primjer, samo 50 posto (a još uvijek bi bila dvostruko veća nego kod središnjih banaka zemalja EU!), na hrvatskom tržištu kapitala odmah bi se našlo više od 20 milijardi kuna, smanjile bi se kamate i ostvario bi se snažan gospodarski učinak. Nedopustivo je također, ističe Marić, da jedna banka fizičkim osobama (pojedincima) odobrava margin kredite u iznosima od nevjerojatnih 50 milijuna kuna, druga banka u iznosima od 20 milijuna kuna a da Hrvatska narodna banka ne reagira.
Da nije bilo takvih kredita, možda nepodopština u "Podravki" i Hrvatskoj poštanskoj banci, koje tresu zemlju, ne bi ni bilo! Za kraj evo još jednoga Marićeva uskličnika: – Ne mogu se pomiriti s tim da Hrvatska sa 4,5 milijuna ljudi i s velikim prirodnim potencijalima te s dobiti od nevjerojatnih 30,5 milijardi eura iz gospodarstva u samo osam godina ima gladnih i 291.000 nezaposlenih!
Ja ovako glup i neobrazovan sam mislio da su banke profitabilne organizacije koje zahvaljujući financijskim transakcijama stvaraju profit, isplaćuju plaće zaposlenima itd, itd, itd,Kako sam glup , pametan narod izabere pametnog zastupnika koji će da izglasava zakone i priča svakojake pametne priče , naravno on je pripadnik i akademske zajednice i još uz to diplomirao na popularnom ekonomkom fakultetu koji me je upravo prosvjetlio da je crveni križ visoko profitabilna organizacija u odnosu volonterističko-humanitarne bankarske organizacije koje su u vlasništvu ljudi za koje je očito majka tereza bila beskrupulozna buržujka. Kamoli sreće da je ovaj pripadnik akademske zajednice, koji je još donedavno tvrdio da nema ni traga krizi u Hrvatskoj , jedini , pametan i obrazovan narod je na sreću izabrao veliku većinu takvih natprosječnih građana ove države