Čini se da je ipak došao kraj. Dvoboj dvaju giganata Demokratske
stranke, Hilary Clinton i Baracka Obame riješen je u korist mladog
Afroamerikanca, premda nekadašnja prva dama Amerike to još ne želi
priznati. Štoviše, izrazila je čvrstu želju da se i dalje bori za
Bijelu kuću, te čak sljedećih tjedana namjerava zatražiti naklonost
birača u Zapadnoj Virginiji, u Kentuckyju i Oregonu, premda prema
ispitivanjima javnog mnijenja newyorška senatorica tamo nema nikakvih
izgleda za uspjeh.
Sada se sve još samo svodi na slabljenje suparnika Obame, na trošenje
novca, premda gospođa Clinton ima višemilijunske dugove. Sve će to
slabiti demokrate i povećavati prednost republikanskoga kandidata Johna
McCaina na sudbonosnim izborima u studenom ove godine.
Međutim, sada je već sigurno da newyorški senatorica više ne može
zaustaviti svog rivala i da će se demokratski kandidat na američkim
predsjedničkim izborima najvjerojatnije zvati Barack Obama. Je li
američko društvo danas dovoljno zrelo da prihvati Afroamerikanca na
čelu države? Barack Obama sasvim sigurno podsjeća Amerikance na
rasizam, na taj istočni grijeh američkog društva.
Naravno, predsjednički kandidati u pravilu izbjegavaju govoriti o
rasnim problemima. Amerikanci danas o rasizmu vole govoriti kao o
nekakvom prašnjavom, muzejskom uzorku, a to je krivo. Barack Obama je
nedavno u svojem programatskom obraćanju biračima u Philadelphiji,
udaljen samo nekoliko koraka od povijesnog zvona neovisnosti, prvi put
otvoreno progovorio o rasnim problemima, o srdžbi i zatomljenoj mržnji
na obje strane, pa neki mladog Obamu već uspoređuju s Martinom Lutherom
Kingom i Johnom F. Kennedyjem. Čak je i desničarska tv postaja Fox-News
izrazito pohvalila taj Barackov nastup u Philadelphiji.
S druge strane, Obami je podosta vremena trebalo da se udalji od svog
dugogodišnjeg mentora, afroameričkog pastora Jeremiaha Wrighta, i
njegovih ekstremnih, borbenih stajališta. Međutim, ozbiljni listovi
poput New York Timesa i Guardiana podsjećaju da su zavjereničke teorije
Obamina pastora Wrighta i te kako raširene među crnim stanovništvom.
Mnogi, primjerice, još uvijek smatraju da je virus AIDS-a među
afroameričko stanovništvo “ubacila” američka vlada da “smanji” broj
crnaca. Nema sumnje da u misaonim postavkama Baracka Obame ima i
postavki Jeremiaha Wrighta, ali ima i te kako elemenata afroameričke
teologije oslobođenja. Ali Barack ih je preradio i osmislio, učinivši
ih prihvatljivima u socijalnom i u duhovnom smislu i za bijelo i za
crno stanovništvo. Pitanje je samo, je li i do koje mjere Amerika danas
zrela za Obamu?
PLANET POLITIKE
