Stojan de Prato
Autor
Stojan de Prato

Kada će zdravstvo ući u EU

milinović
Patrik Macek/Večernji list
03.08.2010. u 12:00

Ulaskom u EU pacijenti neće odmah doživjeti boljitak jer sustavi ostaju u mjerodavnosti članica

U jeku preobrazbe hrvatskoga zdravstvenoga sustava koja se, izvana gledajući, svodi na spajanje bolničkih uprava i ukidanje nekih odjela, imao sam (ne)priliku iznutra upoznati djelovanje belgijskoga zdravstva. Dok se u Zagrebu pacijente u javnim ustanovama i na jednostavne pretrage, osim u hitnim slučajevima, još proljetos naručivalo najranije za listopad, u Belgiji se i na “magnet” stiže za nekoliko dana. Na operaciju se čeka tek koji tjedan, pa i u mojemu slučaju, kada za određeni zahvat u cijelome Bruxellesu postoji samo jedan specijalist, k tome gostujući iz Antwerpena. Ne samo da u bolničkim zahodima ima i toaletnoga papira i sapuna nego i svaki pacijent dobije torbicu s toaletnim priborom i ručnike, a pred svakom je sobom doza s dezinficijensom.

Nezamislivo je da bi u belgijskoj bolnici – kao što sam to bio jednom doživio na Rebru – ravnatelj urlao na liječnicu jer je pacijentici dala nužnu infuziju bjelančevina i lipida, a ne samo jeftinu ali terapijski nedostatnu fiziološku otopinu i glukozu; također je nezamislivo, što sam također bio na istome mjestu doživio, da bi šef odjela otpustio nezaliječenu pacijenticu s visokom temperaturom jer mu treba krevet za njegova privatnoga pacijenta.

Naime, za razliku od hrvatskih bolnica, koje dobiju godišnji proračun i ne smiju ga premašiti, pa ako moraju pružiti više usluga no što je to ministar zdravstva zamislio, nemaju izbora do li sniziti kakvoću liječenja, u Belgiji bolnice za svaku pruženu uslugu ispostave račun pacijentovu osiguranju. Bolnice se tako naplate, pacijent biva liječen na najprimjereniji način, a ne ugrožavaju se zbog štednje ni higijenski standardi, pa bolničke infekcije i sepsa nisu tako čest gost kao u hrvatskim bolnicama. Uz dopunsko osiguranje ili nadoplatu, pacijent može izabrati jednokrevetnu sobu s tušem (standardne imaju dva i četiri kreveta) te vrhunskoga specijalista koji uslugu smije naplatiti do četiri puta skuplje od propisane tarife.

Iako su najnovijom hrvatskom zdravstvenom preobrazbom uvedene e-uputnice i e-recepti, s njima se, stigavši u domovinu na postoperativni oporavak, nisam imao priliku suočiti. Dapače, sa svježim šavom, po tropskoj vrućini, četiri sam dana bivao slan ovamo-onamo sad po ovaj, sad po onaj spis, a novouvedene “zelene” uputnice ovlaštena mi je liječnica odbila izdati “jer ih daje samo svojim pacijentima” iako ih je dužna dati svima koji spadaju pod dom zdravlja u kojemu radi. Pa me slala u kilometrima udaljen drugi dom zdravlja, ne znajući mi reći ni tko bi mi ondje uputnicu trebao izdati, ni kada radi, ni radi li uopće jer godišnji su odmori u punome jeku.
Pukim sam slučajem otkrio da u istome domu zdravlja istu ovlast ima još jedna liječnica, koja mi je spremno pružila uslugu, pa sam izbjegao dodatno lutanje i opasnost od zaraze.

U Belgiji postoji samo jedna vrsta uputnica, a po pacijentovu nacionalnome broju očita se koju vrstu osiguranja ima. Svi spisi i nalazi – osim recepata, koji se i dalje pišu rukom – kolaju između pojedinih ustanova i liječnika elektronički ili poštom; nema potrebe da pacijent luta od vrata do vrata. Bolovanje se, pak, prijavljuje poštom, a poštom se šalju i doznake pa pacijent ne mora po njih osobno dolaziti.
Kako u Hrvatskoj svoja prava ostvaruju pacijenti kojima su ozlijeđeni donji ekstremiteti, pa ne mogu hodati?!

I u Belgiji pojedine bolnice spajaju uprave i nabavu, ali svaka zadržava hitni prijam i sve odjele.

Ulaskom u Europsku uniju hrvatski pacijenti neće automatski doživjeti boljitak jer zdravstveni sustavi ostaju u mjerodavnosti zemalja članica. No to ne znači da hrvatska Vlada ne bi, umjesto da ograničava usluge, boljom organiziranošću zdravstva mogla popraviti njihov položaj.

Ključne riječi

Komentara 7

MI
mirkoP
18:10 03.08.2010.

Zdrastveni sustav je u mjerodavnosti zemalja članica, to je točno. Međutim postoji nešto što se zove pravo na odabir liječnika i liječenja. Nakon izvjesnog prelaznog razdoblja(neznam točno koliko vremena) pacijenti imaju pravo da se liječe i u drugim zemljama ako im domaće zdrastvo ne pruža dovoljno brzu i dovoljno kvalitetnu uslugu, i zanimljivo, ocjenu kvalitete i brzine ne donosi nacionalna ustanova, kod nas HZZ, nego pacijent. Moš\' si misliti kakav šok će doživjeti naši birokrati kad im jednoga dana počnu stizati računi iz evropskih zdrastvenih ustanova.

DU
Deleted user
18:35 03.08.2010.

Vidi se da autor periodički boravi u RH pa nema uvida u \"state of mind\" iliti mislenost vrhuške koja rukovodi zdravstvom. Ukratko, nije ideja ovdašnjeg gospodarenja zdr. sustavom da puno dobiju pacijent, med. sestra i liječnik nego da se što više novca iz obveznog doprinosa za zdravstvo istunelari putem do bolničke postelje. Ili prevedeno - recimo u Belgiji također dosta toga obavljaju online u zdravstvu, a gledajte kako bi mogli naučiti od Hrvatske - da bi bolnica, zubarska ordinacija ili lječilišna ustanova mogla ispostaviti račun HZZO mora sve birokratske detalje napisati online, na posebnom obrascu koji im se ukazuje na monitoru, isprintati to u papirnatu kopiju i zatim sve nasnimiti na disketu (dobro ste pročitali, u eri Blue ray) i onda to činovnica mora fizički odnijeti na štambiljanje u područni ured HZZO da to onako austrougarski, papire i disketu primi činovnik HZZO. I gdje je kvaka... E kvaka je u tome što od cca 100 eura pa naviše mjesečno se plaća taj specijalni računsko-ispostavljajući program HZZO, a koji je pak razvila firma za informatiku u vlasništvu zeta gradskog \"glavešine\" HZZO. Sumarno, par tisuća onih koji ispostavljaju račune puta par stotina do tisuća kn mjesečno za software - i kako ono kažu u Hercegovini: Mlad si, zdrav si, pametan si pa izračunaj sâm! Kakvi pacijenti, kakav WC papir i kakve infuzijske otopine...

EM
Emergo
14:14 03.08.2010.

Kako ocekivati pozitivne promjene u zdravstvu a bez da se iste dogode u cijelome drustvu ?? Citav sistem i koncept je na krivim temeljima. Korupcija,mito,poznanstva. Kako se na taj nacin moze doci do nekoga reda i kvalitete.Velika vecina doktora koji rade po zagrebackim ili bilo kojim drugim bolnicama u Hrvatskoj nije tamo zbog znanja ili kvailtete. To je svima nama jasno.Pozicije i poslovi se dobijaju preko veze,mita poznanstva itd. I onda se tako nastavlja raditi.I takav se odnos ima prema pacijentima i onima mladima koji se zele probiti. I tako je u svakom segmentu drustva. Pogledajte samo WC po zagrebackim i splitskim bolnicama. To ce Vam sve reci.Vise Vam ne treba. Svaki stranac (pacijent) koji igrom slucaja zavrsi u hrvatskoj bolnici gleda sto prije otici u maticnu zemlju ili negdje drugdje i nastaviti lijecenje.Zar Vas to cudi ?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?