21.09.2009. u 17:28

U ovom se času sudi desecima sveučilišnih nastavnika, a nema među njihovim kolegama nikoga tko bi se upitao kako je do te sramote moglo doći i što učiniti da više ne dođe.

Kad su dekana Fakulteta prometnih znanosti novinari upitali kako se moglo dogoditi da oni nastavnici toga fakulteta koji su osuđeni zbog korupcije i dalje normalno primaju plaću, on im je odgovorio kako je to zbog toga što je riječ o živim ljudima, pa se o tome mora voditi računa.

E, to je, vidite, zanimljiv odgovor. Ne samo zato što je iskren i emotivan nego i zato što je ispunjen jednim dubljim značenjem. Jer, kad se kaže da je riječ o živim ljudima, onda to podrazumijeva da su to obični ljudi, poput vas ili mene. Kao takvi, ti su ljudi i činili nešto što je normalno da se čini, to jest prodavali su ispite. I sad se tim živim, normalnim ljudima, dogodio peh: uhvaćeni su na djelu.

Pa kad ih je već ta nesreća zadesila, onda se prema njima treba i odnositi kao prema unesrećenima: treba ih razumjeti i pomoći im koliko se može. Treba im, dakle, davati plaću. A iza toga opet stoji cijelo jedno razrađeno shvaćanje obrazovanja i javnoga posla.

Po tom shvaćanju, fakulteti nisu ništa drugo nego svojina ljudi koji na njima rade, te oni slobodno raspolažu svime što fakultetu pripada, pa tako i kriterijima prolaznosti na ispitu. U tom smislu nije nimalo slučajno što su neki entuzijasti svojedobno pokušali Prometni fakultet i doslovno privatizirati. Ali, on nije osamljen.

Eto, čitam ovih dana da su se ekonomisti sjajno dosjetili: osnovali su ljetnu školu, na kojoj čovjek – plativši 2000 kuna – može položiti one ispite koje na fakultetu nije mogao, pa je i prolaznost na fakultetu bila, recimo, 20 posto, a ovdje je 100 posto.

Odakle sve to dolazi? Kako su ljudi počeli vjerovati u tako monstruozne pretpostavke i činiti tako strašne stvari? Kad je riječ o Fakultetu prometnih znanosti, to nije teško zaključiti: podvala je sadržana već i u njegovu imenu, jer nema na ovome svijetu ničega što bi se moglo nazvati prometnom znanošću i izjednačiti s kemijom, fizikom, ili filologijom. Ali, kako je s ostalima?

Jesu li i drugi skloni učiniti ono isto što su već učinili ekonomisti? Bojim se da jesu. Zaključujem to po činjenici da se ne bune. U ovom se času sudi desecima sveučilišnih nastavnika, a nema među njihovim kolegama nikoga tko bi se upitao kako je do te sramote moglo doći i što učiniti da više ne dođe. Mora biti da je u svima nama prevladala spoznaja da su sve to živi ljudi.

Ključne riječi

Komentara 7

OB
-obrisani-
19:30 21.09.2009.

A da pokušaju s provjerom doktorata u orjunaškoj utvrdi koja se naziva Filozofski fakultet? Ili na onoj možda manje poznatoj: Fakultet političkih znanosti !?

Avatar Jorge
Jorge
00:51 22.09.2009.

Sramotni fikus Bjeliš na sve ovo šuti, a trebao bi urlati do neba. To je problem. Sutra po okončanju postupaka osnovat će kakvu komisiju i 2015. donijeti sud, umjesto da sjede u sudnici i slušaju nevjerojatne priče iz naše stvarnosti, koje svojom benevoletnošću podržavaju.

KV
kvakva
11:03 23.09.2009.

\"Profesori\" Prometnog fakulteta, ako se tako mogu nazvati prodavači upisa, vježbi, seminara, ispita, diploma od ing do dr, drže po deset (brojem:10) pa i više predmeta (svaki, da ne bi zabune bilo). Rektor Bjeliš to smatra najboljim hr dostignućem Bologne.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?