Poslije svih rusvaja i grabeži u državnim tvrtkama i nakon finoga lopovluka u Podravki, možemo se valjda jedino upitati: Pa gdje mi to živimo? I!? Od stalnog zgražanja nad hrvatskim poraznim “stanjem fakata” već odavno nema nikakve vajde.
Kukanje, tugovanke i žalopojke možda su i sastavnicom našeg nacionalnog mentaliteta, no one otkad je Hrvatske i njezinih “državnih lopova”, i nisu nešto postigle. Držati nepoštenima moralke, uzaludno je i besmisleno.
Da je od korenja bilo nekakvog uspjeha, onda bi nekoć jenjao privatizacijski grabež, ne bi se olako i sumnjivo prodalo najbolje državne tvrtke, suzbila bi se pohlepa i rasipnost u još preostalim državnim tvrtkama... A ne bi bilo ni afere u Podravki.
U Podravki se danas otkriva da nedostaju stotine milijuna! Kao da su nestali za jednu noć! A onda se tek jetko ustvrdi kako je “zakazao sustav”. Pa naravno da je posve zakazao čim je netko tako dugo mogao namirivati svoju poročnost i udovoljavati svojoj pohlepi, a da godinama uopće i ne bude sumnjiv.
Kakva je to država u kojoj je gotovo prirodno da direktori, koje je ona postavila, gotovo posvuda kradu tako lako i tako prirodno? Kakav je to bio sustav provjere koji su prošli i koji ih nadzire? Zar je dovoljnim razlogom za nekontrolu samo to što je nekoga na direktorsko i menadžersko mjesto postavila vlast?
S nešto časnih izuzetaka, od početka hrvatske samostalnosti pa do danas, moglo bi se reći: kakva vlast, takvi i njezini direktori. Ako je u počecima države uvjetom da bi se nešto postalo, da bi se dobilo neko važno mjesto ili neku državni sinekuru, bilo “dokazano domoljublje”, danas bi valjda trebala biti sposobnost. I odgovornost.
Još je davno pučki tribun Stjepan Radić upozoravao da “sloboda nije divljačina”, nego da politička i nacionalna sloboda podrazumijevaju odgovornost. Jednako i za dom i za domovinu. Da je kod nas više te radićevske odgovornosti i iskrene domoljubne odanosti, a manje pohlepe i bezobzirnosti, Hrvatska bi bila ne samo poštenija nego i bogatija.
Ali za manje od dvadeset godina Hrvatska je, tragom preokrenutih osobnih i društvenih vrijednosti, stvorila i prototip “hrvatskog patriota”, koji Hrvatsku voli koliko od nje ima koristi. Princip mu je: važno je da je meni i mojima dobro, a drugima kako bude. Ali ne mogu samo kritika i pozivanje na moralnost riješiti temeljne hrvatske probleme.
Osnovni nam je problem – etički, ali nacija se ne može preodgojiti moralkama, nego zakonskim djelovanjem države; pa i sankcioniranjem poslovnog nemorala i lopovluka. Jedan dobar zakon za zdravlje društva više vrijedi od kampanjske i površne “duhovne obnove”.
A nekoliko poštenih sudaca više od gomile moralno neuvjerljivih političara. Da se demokratski malo upristoji, za državu bi bilo dosta i da se napokon prekine petljanje političara u gospodarstvo, da se ne guraju gdje im nije mjesto. Kao što su petljali i po Podravki.
Političari nam se miješaju u sve, a možda i najčešće u ono što ne razumiju, i što nije u njihovoj nadležnosti. Njihovo petljanje narušava osnovnu trodiobu vlasti. Kada bi zakonodavna, politička i sudska vlast djelovale svaka zasebno, za Hrvatsku bi već i taj demokratski postulat bio veliki i uljudbeni i demokratski napredak.
Ne bi politika tada mogla od sudstva štititi “svoje dečke”. Niti bi sudstvo “spontano, na moj znak”, krenulo s istragom, baš onda kada to politici odgovara. Kao sada u Podravki. Ako se već i prije nije znalo da se u Podravki “nešto kuha”, onda s ovom državom nešto ozbiljno ne štima.
U Hrvatskoj bi napokon mogle početi “djelovati institucije pravne države”. Ali ne kada im to kažu političari, koji su taj moralni imperativ pretvorili u političku floskulu. Bude li u Hrvatskoj pravednosti, pa i pravednih kazni, bit će i morala..
Kukanje, tugovanke i žalopojke možda su i sastavnicom našeg nacionalnog mentaliteta, no one otkad je Hrvatske i njezinih “državnih lopova”, i nisu nešto postigle.
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Dragi Milane, znam da moraš o nečemu pisati ali ovo je zbilja lanjski snijeg. Otišle su banke, pa telekomunikacije, pa hoteli, pa naftna industrija, pa Pliva, pa ZERP, pa teritorij ... Jedna Podravka više ili manje, ma kome se višeše fućka za ovu državu.