Dok slovenski mediji izvještavaju kako se peleti u njih ove zime prodaju kao ''vruće žemljice“ pa trgovci muku muče kako zadovoljiti udvostručenu potrošnju, u Hrvatskoj je to biogorivo budućnosti mnogima i dalje nepoznanica.
Subvencije za peći
Od proizvedenih 180.000 tona peleta godišnje, zbog nepostojanja domaćega tržišta čak 95% te mase (komprimirano drvo sabijeno od piljevine i blanjevine bez ikakva vezivnog materijala), završi u izvozu kako bi zemlje poput Italije ili Austrije na račun naše biomase smanjivale emisije CO2 u atmosferu. Znam da je riječ o obnovljivim izvorima energije, no isplate li se, pita čitateljica B. R. iz Šibenika (podaci u redakciji), koja bi kotlovnicu s loživim uljem rado zamijenila kotlovima ili pećima na taj prešani drvni ostatak visoke energetske učinkovitosti. Željko Lovrak, konzultant za obnovljive izvore energije i član Udruge proizvođača peleta, briketa i drvne biomase, kaže kako Italija, Češka, Njemačka ili Slovenija građanima odavno subvencioniraju kupnju peći na pelete s oko 400 eura ili 40% nabavne cijene, dok RH s izuzetkom Grada Zagreba, Rijeke te Primorsko-goranske županije ne potiče grijanje na pelete. Gledano s potrošačkog aspekta, automatika sagorijevanja u pećima i kotlovima pelete stavlja u isti rang s loživim uljem ili plinom, s time da su i 40% jeftiniji. Peći se automatski pale ili gase, postižu i održavaju temperaturu koja im se zada i imaju automatsko doziranje, što im daje prednost pred grijanjem na drva ili drvene brikete.
Dostupan i ekološki
Ovisno o tome želi li se adaptirati postojeća peć, primjerice na loživo ulje, ili kupiti nova, cijene se kreću od oko 8000 do 25.000 kuna, a kad je u pitanju potrošnja peleta, 2 kg peleta (3,2 kn) ima energetsku vrijednost kao litra loživa ulja (6,85 kn), 1,85 kg (2,96 kn) zamjenjuje jedan prostorni metar plina (3,86 kn), a 1,6 kg (2,58 kn) energetsku vrijednost 2 kg ogrjevnog drva (2 kn).
Uz brojne prednosti u odnosu na fosilna goriva, pelet osigurava jeftin, ekološki i praktičan oblik grijanja stambenog prostora i tople vode.
Može se kupiti na gotovo svim benzinskim crpkama i trgovačkim centrima pakiran u vrećama od 15 kg, koje u prosjeku stoje 25 kn, ali ima i pakiranja od 100 kilograma i više.
Za kuću od 100 četvornih metara, ovisno o toplinskoj izolaciji, potrebno je između 3 i 5 tona peleta, kaže Lovrak. U EU i svijetu ovakav načina grijanja već je godinama praksa koja u Hrvatskoj tek dolazi.
>>Amerikanci otkrili manje štetnu zamjenu za naftu?
Naravno da su u Hrvatskoj alternativni izvori zagrijavanja nepoznanica kada je politika drzave sa svojim lobistima unutar Sabora gurala stalno naprijed natfnu politiku. Nevjerojatno da se smatramo Evropom a da smo tako daleko zaostali kad je u pitanju zastita okolisa i alternativna enrgetika i pokazalo se da uopste nije vazno tko je na vlasti.Kad je u pitanju energija jos uvijek se razmislja vrlo uskogrudno i naravno sa ekonomskim interesima koje odgovaraju jednoj odredjenoj grupi u drustvu. Tipican je primjer elektrane Plomin C.