Najveći vjerovnik Agrokora – ruska Sberbanka preuzela je u svoje ruke ključnu ulogu u daljnjem procesu restrukturiranja Agrokora koju će vodit zajedno s ostalim ključnim vjerovnicima, a detalji će biti poznati u utorak. No ruska banka, potvrdio je za Bloomberg drugi čovjek Sberbanke Maksim Poletajev, nema interes ući u vlasničku strukturu kompanije, nego će se tražiti kupci bliski branši za Agrokorove kompanije. Istodobno, dok će na jednoj strani razgovarati kreditori, s druge strane sastanak su za ponedjeljak inicirali neki od dobavljača Agrokora, za sada je riječ o pet domaćih prehrambenih tvrtki, no tijekom današnjeg dana očekuju da će se taj broj povećati, jer je već 50 poziva bilo u subotu navečer. Potraživanja dobavljača od Agrokora iznose čak 16,5 milijardi kuna, a mogućnost naplate za sada ne vide.
U utorak bi se trebao u Agrokor ubrizgati svježi novac, vjerovnici očekuju da će dobavljači i kreditori otpisati dio duga, a ono što smo do sada neslužbeno pisali potaje i službeno – upravljačka i vlasnička struktura u Agrokoru će se uskoro promijeniti.
Poletajev je najavio za Bloomberg da će se sastati s ostalim glavnim vjerovnicima Agrokora kako bi razmotrili postavljanje svojih predstavnika u upravljačka tijela Agrokora, ali i potvrdio da ne žele preuzeti kompaniju i da tu opciju uopće ne razmatraju.
Večernji list je već pisao o pripremi veće financijske injekcije za Agrokor, riječ bi bila o kreditu više banaka. I Bloomberg piše da Sberbanka i ostali vjerovnici pripremaju plan za likvidnost Agrokora u sljedeća tri mjeseca.
- Još ne mogu procijeniti koliko će dodatnog novca biti potrebno, ali pretpostavljam da bi cifra mogla biti značajno smanjena nakon razgovora s glavnim dobavljačima i kreditorima - rekao je Poletajev.
Dodao je kako je najhitniji problem likvidnost, a čim ga se riješi, Sberbanka će biti spremna razmotriti mogućnost dugoročnog restrukturiranja duga Agrokor grupe.
- Vjerojatno će biti razumno prodati neku imovinu koja nije dio temeljnog biznisa i istovremeno krenuti u potragu za investitorom s velikim iskustvom u industriji, koji bi bio prihvatljiv vjerovnicima kao i trenutnim dioničarima. No u cijelom procesu dobavljači ne žele biti zakinuti, a upravo se trenutačno tako osjećaju. Ovih je dana krenula inicijativa iz Kraša da moraju vidjeti što dalje, a za vikend je definirano da se sastanak održi u ponedjeljak. Iako je za sada komunicirano s pet kompanija – Podravkom, Vindijom, Franckom i Dukatom, očekuje se da će se tijekom nedjelje odazvati još neki od važnijih dobavljača.
- Svjesni smo da se sada sektor kapitala, investitori i ulagači okupljaju i rade u neku ruku i paralelno novi upravljački sustav unutar Agrokora. Prema tome pozicije prehrambene industrije u ovome trenutku nisu dobre jer su oni najveći dobavljači. A nitko nas nije kontaktirao počevši od investitora, koncerna, a isto tako ni od izvršne vlasti. Prema tome smo prisiljeni organizirati se sami i u krajnju ruku je zadnji čas da i mi svoje pozicije artikuliramo i da ih s investitorima stavimo na stol i probamo braniti i zauzeti svoje pozicije – kaže naš izvor iz prehrambene industrije.
Dodaje da ih ne interesira sada ni tko je vlasnik niti tko će biti vlasnik. Nas interesira hoće li sustav nastaviti s normalnim poslovanjem kako bismo mi nastavili plasirati svoje proizvode kroz kanal i tko god na tome radi dobrodošao je u zajednički nastup.
- Danas Podravka u Konzumu ima 700 svojih proizvoda. Ako Konzum izgubi tržišne pozicije time gube svi. Tu smo mi u toj tržišnoj utakmici strateški partneri Konzuma - izjavio je neki dan čelni čovjek Podravke Marin Pucar.
>> Agrokor – 60.000 zaposlenih, 15% hrvatskog gospodarstva, Vlada mora djelovati
>> Agrokor: Državi ne dugujemo ni kune poreza
Tja, kaj se more. Tu ti se, dušica moja draga, zbiljam ne more nikaj, kajti je tajkunska sudbina upravo takva. Godine 1999. propao je mesarski tajkun Mladen Jakopec, godine 2009. propao je veletrgovac Zdravko Pevec (navodno ga je uništio upravo Todorić), a najkasnije do 2019. urušit će se Todorićevo poslovno carstvo. Da se i ne govori o propasti mnogih drugih domaćih tajkuna počevši od "menadžera godine" (proglašenoga 1992.) Miroslava Kutle pa do medijskog mogula Ninoslava Pavića. Tu jednostavno mena sreće ni blagoslova. Štono bi rekli tzv. obični ljudi, kako došlo tako i otišlo. Ili rečeno drastičnije, oteto prokleto.