– Toga nema nigdje u Europi. U mojoj zemlji ministar zdravlja i ministar poljoprivrede jednim bi pozivom telefonski ukinuli paragraf pravilnika o konoplji koja se može uzgajati samo za proizvodnju ljudske i životinjske hrane. Zašto Hrvatska samu sebe ograničava kad to nitko od nje ne traži – zavapio je za Zagrebinfo.hr predstavnik danskih investitora Jan Lund Larsen nakon što je ovih dana posjetio Agenciju za investicije i konkurentnost.
Danci u šoku
Danci, koji su zainteresirani za 200 hektara kooperantske proizvodnje industrijske konoplje u požeškoj Zlatnoj dolini, nemalo su, naime, šokirani činjenicom da ulje iz sjemenki industrijske konoplje te kreme za njegu kože u Hrvatskoj možda i mogu raditi, dok bi desetke tona stabljike te biljke, umjesto da ih iskoriste kao sirovinu za neke od više od 25.000 različitih proizvoda – od tekstila, odjeće, obuće, užadi, papira, građevinskog materijala do biomase i biodizela – morali „neškodljivo“ uništiti, zakopati ili zaorati. Cjelovito iskorištavanje biljke ograničava Zakon o suzbijanju zloporaba droga iako industrijska konoplja (Cannabis sativa) ima manje od 0,2% koncentracije psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC), ni približno koliko joj rođakinja indijska konoplja (Cannabis indica).
Slikovito rečeno rječnikom našeg najvećeg proizvođača industrijske konoplje Josipa Plaveca iz Velike Gorice, trebalo bi u roku od 15 minuta popušiti između 500 i 700 kilograma industrijske konoplje da bi se eventualno stvorio učinak sličan onome iz indijske u kojoj je THC-a više od 20%. No, iako su ovih dana i iz saborskih i iz europarlamentarnih klupa u misiji promoviranja i „zaštite“ konoplje (ponajprije industrijske) od krute hrvatske birokracije – čime bi se mogle zaposliti vojske nezaposlenih i ozeleniti stotine tisuća hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta – sve je još daleko od „jednog telefonskog poziva“ resornih ministara Rajka Ostojića i Tihomira Jakovine.
Josip Plavec iz OPG-a Herbioplus, koji se upravo sprema na ovogodišnju sjetvu industrijske konoplje na 40-ak hektara, podržava istup čelnice Oraha Mirele Holy, koja je ovih dana javno pozvala na liberalizaciju i legalizaciju tržišta kanabisa, bilo u medicinske ili rekreativne svrhe, što je, rekla je, trend koji zahvaća svijet i Hrvatska, koja za njezin uzgoj ima sve uvjete, trebala bi se što prije prikopčati na taj vlak. Prednosti su višestruke za gospodarstvo – radi se o milijunima kuna prihoda za poduzetnike koji bi se time bavili, kao i državu koja bi ubirala poreze – poručila je Holy čija je stranka izradila i programski okvir o gospodarskoj koristi konoplje.
No sve treba rješavati korak po korak, što znači da vladajući prvo trebaju prihvatiti činjenicu da za sadnju industrijske konoplje, što ograničavaju godinama, nemaju apsolutno nijednog argumenta protiv, a milijun ih je za, tvrdi Plavec ističući kako industrijska konoplja nije opasna. Dapače, sjemenke te konoplje i hladno prešano ulje iz nje „super“ su hrana za ljudski organizam, bogata omega 3 i 6 nezasićenim masnim kiselinama. Litra ulja stoji i 380 kuna i nema problema s prodajom. S druge strane biljka je puno isplativija od ostalih kultura koje se uzgajaju na hrvatskim poljima, nije zahtjevna i – ekološka je – jer se uzgaja bez pesticida i herbicida. Hektar konoplje usto izvuče 20 tona CO2 iz zraka u 120 dana, koliki je životni vijek biljke od sjemena do iskorištavanja te obogaćuje i rahli tlo. Kad bi se Hrvatska odlučila za industrijsku konoplju, u 10 godina u primarnoj proizvodnji te popratnoj industriji mogli bi se zaposliti svi nezaposleni. Definitivno imamo sve preduvjete za to, a plasman, od hrane za ptice, ribe, krmne smjese, brašna, ulja... uopće nije upitan. Sve se isplati – poručuje Plavec koji čeka rasplet oko stabljike, koje je lani na 41 hektaru morao uništiti u vrijednosti 20.000 eura.
Vani nam se smiju
– Ljudi nam se smiju vani jer im je neshvatljivo da uzgajamo konoplju radi sjemena od kojega se radi 70-ak proizvoda, dok se od stabljike koju uništavamo radi više od 20.000 – kaže on.
Podršku proizvođačima ovih dana daju i iz Ministarstva poljoprivrede, koje se zalaže za izmjene članka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, te SDP-ova europarlamentarka i supruga ministra Tihomira Jakovine Sandra Petrović Jakovina koja je ovih dana zatražila i preporuke i smjernice EK o najboljoj praksi država članica kad je riječ o korištenju nusproizvoda industrijske konoplje za farmaceutske, građevinske, kozmetičke svrhe, tekstilnu, industriju papira, proizvodnju biogoriva...
>>Vlasnik polja konoplje: Morat ću uništiti stabiljke vrijedne 20.000 €
>>Proizvodi od konoplje odsad dostupni u središtu Zagreba
Ma tko je baca. Pa pusi se na veliko.