Sirova (raw) čokolada (40 g) za 28,80 kuna, kvinoja (500 g) za 65,50 kuna, goji bobice (80 g) za 18,80 kuna, crna riža (500 g) za 38,40 kuna, šećer od agave (250 g) za 36,70 kuna, chia sjemenke (500 g) za 65,90 kuna, bademovo brašno, himalajska sol, amarant, acai bobice, kokosovo ulje... Za ove namirnice većina hrvatskih potrošača, poglavito starijih, nije ni čula, no upravo takvi proizvodi s predznakom zdravi, bio, ekološki... sve više pune police dućana i ni slaba kupovna moć Hrvata nije zapreka njihovoj prodaji.
Jaz među trgovcima sve veći
U Konzumu kažu kako potaknuti velikim interesom stalno unapređuju asortiman takve zdrave hrane. Trenutačno imaju više od 1500 artikala, od brašna do biljnih napitaka, kojima prodaja zadnjih godina raste 17 do 20 posto godišnje.
– To je potvrda sve veće osvještenosti potrošača. Prema zadnjim istraživanjima, čak 80% ispitanika smatra da je prehrana najvažniji faktor u poboljšanju i očuvanju zdravlja – ističu u Konzumu te dodaju kako je to najbolji pokazatelj potencijala i smjera kojim će trgovci ići u budućnosti. Žana Hinek, članica uprave Biovege, poznate po brendu ekotrgovina Bio&Bio, kaže kako je u svijetu generator potražnje za bioproizvodima mlađa populacija koja pokreće snažne trendove poput veganstva, a u Hrvatskoj urbani kupci iz većih gradova, zrelije životne dobi kojima je zdravlje, briga o tijelu i izgledu veliki prioritet. Međutim, sa sve većom ponudom dolazi do raslojavanja trgovaca na one kojima je bitna samo niska cijena, dok u Bio&Bio trgovinama na povećanu potražnju odgovaraju povećanim kriterijima kvalitete. Jaz će biti sve veći. Zato je jako važno čitati deklaracije, upozorava Hinek.
Trgovci stoga sve češće razvijaju vlastitu robnu marku ekoloških i sličnih proizvoda koji su danas već dio uobičajene potrošačke košarice većine kupaca.
Zdravo = kvalitetno?
I dm je lani krenuo s prvom vlastitom markom dmBio. Tvrde kako već 10 posto njihova asortimana dolazi iz ekološke proizvodnje, dok u Sparu već 10 godina razvijaju paletu bioproizvoda Natur*pur, u kojoj je danas više od 1000 artikala. No zdrava hrana kakvoj se okreću potrošači je i ona koja je kvalitetnija jer sadrži više vitamina, manje loših masti, šećera..., ističu u Sparu, a oni je stavljaju pod nazivnik Vital, “free from” i Veggie.
– Usprkos crnim slutnjama da će prevladati GMO hrana, kupci su se izborili za zdravu i ekološku hranu. Što je za njom veća potražnja, više će se proizvoditi i više će je biti na tržištu, a kad se to dogodi, maknut će se iz zone ekskluzivnih, skupih proizvoda i postati jeftinija i pristupačnija – odgovaraju u Sparu.
No je li danas zdravo samo ono što je lijepo upakirano, egzotično i skupo, o čemu se govori u superlativima i naziva i superhranom, kojom su se hranile i drevne civilizacije? Koliko god bili zdravi, činjenica je da su Azteci prosječno živjeli samo 37 godina. Tko kaže da ne možemo biti zdravi i jesti mrkvu ili piletinu, kaže nutricionistica Petronella Ravenshear.
>> Ekološku hranu kupuje 10 posto Hrvata
>> Ova hrana može uzrokovati zdravstvene probleme
