Skraćivanje radnog tjedna neće zaustaviti otkaze, ali može otvoriti
prostor za nemoralno ponašanje poslodavaca koji se krizom koriste da bi
situaciju prikazali gorom nego što ona jest, komentar je dr. Predraga
Bejakovića, istraživača Instituta za javne financije na najave da bi
kraći tjedan mogao biti jedna od Vladinih mjera u borbi protiv krize.
Inicijativa da se na krizu odgovori skraćivanjem radnog tjedna potekla
je iz Hrvatske udruge poslodavaca, ali stručnjaci su suzdržani među
ostalim i zato što su države koje su dosad skraćivale radno vrijeme
razočarane učincima.
– Ne treba gledati koliko se nominalno radi nego kakva je efikasnost
rada. U ovoj bi situaciji bilo logičnije da se radi dulje, a zapravo ne
treba mijenjati radno vrijeme nego povećavati učinkovitost – kaže
Bejaković. Posljedica skraćena radnog vremena bila bi smanjenje
izdataka za radnike i plaća, ali to bi samo smanjilo ionako nisko
povjerenje socijalnih partnera.
– Presudna je veća produktivnost. Koristi od skraćivanja radnog tjedna
kratkoročno su upitne, a dugoročno štetne. Preraspodjela radnog vremena
samo je odgađanje problema – kaže Bejaković. Uz kraći tjedan i manje
plaće poduzetnici su tražili da se vrati institut čekanja, koji je bio
popularan devedesetih, i to tako da se tvrtke oslobodi obveze plaćanja
doprinosa na plaće. Sindikati su protiv, a kad se i pozivaju na praksu
drugih tvrtki, navode slučajeve gdje su radnicima zadržana stečena
prava.
LOŠA MJERA Stručnjaci tvrde da prijedlog otvara prostor za manipulaciju
