Više od pedeset godina u Večernjem listu postoji Natječaj za kratku priču. Dulje od pedeset godina vodi ga (i gura naprijed) jedan jedini čovjek: Tomislav Sabljak, (na fotografiji) selektor Večernjakove kratke priče od daleke 1964. godine do danas.
Večernji list obilježio je lani dvije velike obljetnice: 55 godina izlaženja i 50 godina postojanja natječaja za kratku priču, koji danas ponosno nosi ime velikog književnika Ranka Marinkovića, dugogodišnjeg predsjednika žirija. Od danas je pred čitateljima knjiga kojom Večernji list slavi tu veliku obljetnicu: "50 godina 50 priča / Antologija kratke priče Večernjeg lista 1964. - 2014.", u čak dva izdanja. Knjiga će u knjižarama biti dostupna s tvrdim koricama, po cijeni od 149 kuna, a na kioscima u mekom izdanju, po cijeni od 99 kuna.
Sve na jednome mjestu
Ova najnovija knjiga treća je u našoj ediciji posvećenoj kratkoj priči, ali po svemu posebna, ne samo zato što zatvara pedesetogodišnji krug. U njoj je 50 doista antologijskih priča koje povezuju vrijeme druge polovice 20. stoljeća i našu sadašnjost, pokazuju da su u ovom natječaju od samih početaka sudjelovala najeminentnija književna imena, ali i dokazuju koliko je danas značajnih autora stvorio upravo ovaj natječaj. Od Fedora Vidasa, Slobodana Novaka, Ivana Aralice i Petra Šegedina sa samih početaka, preko Ivana Slamniga, Jože Horvata, Carmen Klein, Miljenka Jergovića, pa sve do naših dana kada na natječaju objavljuju i pobjeđuju: Roman Simić Bodrožić, Korana Serdarević, Pavao Pavličić... Nakon 50 antologijskih priča, koje je teškom mukom odabrao Tomislav Sabljak i koji u uvodniku knjige pišući Kratku povijest kratke priče, priznaje da zbog "eliminacija" nije noćima spavao, slijede bilješke o piscima, ali i cjelokupna bibliografija kratke priče Večernjeg lista.
Prvi su put na jednome mjestu objedinjeni podaci o svakoj objavljenoj priči, imena članova žirija za svaki pojedini natječaj, kao i pobjednici. Stvorena je tako platforma koja će omogućiti daljnje znanstveno proučavanje kratke priče u hrvatskoj književnosti. Važno je, naime, znati da te daleke 1964. godine nitko u jugoslavenskoj književnosti nije pisao kratke priče.
Sve ostalo je povijest
Tada se pišu novele, ali ne i forma koju Amerikanci zovu "short story" i koja stane na jednu stranicu novina. No, oko tadašnje redakcije kulture Večernjeg lista okupljeni su mladi književnici, među njima i Tomislav Sabljak, koji prevode strane autore, počevši od velikog Hemigwaya. Oni dolaze s idejom da se i u našoj književnosti promovira forma kratke priče. Sve ostalo je povijest. Povijest hrvatske književnosti ne postoji bez povijesti kratke priče Večernjeg lista.
Prepoznali su to i pokrovititelji ove slavljeničke knjige: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Ministarstvo kulture. U knjizi su i uvodnici koje su napisali akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU, i prof. dr. Andrea Zlatar Violić, bivša ministrica kulture.
>> Erotičnost politike i političnost erotike autorski provlači Sabljaka
