"Kada bismo razmislili o onome što Zagreb ima, a da je svjetski relevantno i ujedno predstavlja vrijednosti modernog i slobodnog grada, onda bih se odlučio za legendarni performans Toma Gotovca koji u kontrasvjetlu uzdignutih ruku gol korača voljenim gradom prema Trgu. Ima li veće geste ljubavi slobodnog čovjeka prema gradu od te?", kazao je svojedobno Boris Malešević, dizajner i kreator političkih kampanja, upitan kako bi on odgovorio na javni natječaj za nov vizualni identitet Zagreba, a koji je provelo Hrvatsko dizajnersko društvo.
Rečeno, učinjeno, izabrano... Zagreb je dobio novo idejno rješenje vizualnog identiteta, na natječaju je pobijedio slogan "Zagreb volim te!" uokviren plavim obrisom nalik grbu, decentan, a upečatljiv, emotivno blizak najslavnijem znaku kojim je brendiran neki grad, onom "I Love New York" Miltona Glasera iz 1977., a opet potpuno umočen u hrvatsku povijest s jasnom referencom na Gotovca i njegov uzvik i performans iz 1981. U tih nekoliko minuta njegova hoda od Ilice do glavnog Trga bili smo svjetski centar i umjetnički relevantni. Podsjetimo, Gotovac je točno u podne 13. studenog krenuo gol iz haustora u Ilici 8 (gdje od 2013. na asfaltu stoji spomen-ploča s otiskom njegovih stopala) prema glavnom trgu dižući ruke uz povike "Zagreb, volim te!" Na pohodu je lijegao na asfalt, ljubio ga... Stigavši na Trg, uhićen je.
U skladu s njegovim performansom, aktualni pobjednički vizualni koncept naslovljen je "Slobodan čovjek u slobodnom gradu", artikulira identitet Zagreba kao otvorenog, vedrog i ponosnog grada, a njegovi su autori upravo Boris Malešević, Katja Malešević i Feđa Vukić, uz suradnike Gorana Trbuljaka, Vladu Marteka, Marka Lulića, Lindu Golik Horvat i Suzanu Potrebić. Ocjenjivački sud koji čine Ira Payer, Nina Bačun, Tom Dorresteijn, Luka Korlaet i Luka Thumm jednoglasno je njihovo rješenje odabrao kao strateški solidan temelj koji može rasti zajedno s gradom ističući, među ostalim, da je uvjerljiv, grafički jednostavan, no ne i plošan i odlikuje ga slojevitost neophodna za dugovječan i uspješan identitet grada.
Komentari na društvenim mrežama brojni su i eksplozivni i, kao i sve kod nas, polarizirani te variraju od čestitki i ushićenja do toga da je rješenje impotentno, sterilno i dosadno. Ipak, najžešću raspravu rasplamsalo je jezično pitanje i "15.000 eura nagradnog fonda pobjedniku" za, kako kažu, "pravopisnu i gramatičku grešku". Purgersku bujicu prozivki glede "izostanka vokativa i zareza" nije ušutkao ni spomen činjenice da dva zagrebačka evergreena "Zagreb, Zagreb" i "Serbus, dragi Zagreb moj" u naslovu nemaju vokativ, pa ni napomena jezičara da je miješanje vokativa i nominativa "najzagrebačkija moguća stvar", a evo što o tome kaže autor rješenja Boris Malešević:
– Ima li "vokativa" u Zagreb Film Festivalu? Nema. Pravilno bi bilo reći Zagrebački filmski festival, ali to nije tako, a Zagreb Film Festival je brend i nitko tu više ne postavlja to pitanje. U ovom slučaju postavljaju se pitanja naručitelju, dakle Gradu Zagrebu, i ne smeta tim pojedincima tu vokativ, nego nešto sasvim drugo. Osim toga, gramatika, zarezi i vokativ dolaze u obzir kada je u pitanju rečenična konstrukcija. U nekoj rečenici iza Zagreba bi trebao biti zarez, ali ovo nije rečenica, ovo je logotip, ovo je znak. Naime, u oblik grba, koji sam napravio u outlineu tako da gornji dio podsjeća na hrvatski identitet, a donji, "presječeni" dio podsjeća na ljudski osmijeh, moralo se upisati ime grada i to ime mora naprosto biti napisano kao "Zagreb". Ljudi o tome ne vode računa jer nisu profesionalci u ovom poslu kao što sam to ja, i u tome nema naprosto ništa čudno.
Što se tiče referenci na Gotovca, spomenuo je da ni u naslovu njegova performansa nema vokativa, dok mu negdje domeću zarez, ali složili smo se da se Gotovac sigurno najmanje brinuo oko toga.
– Mislim da je najveća vrijednost ovog našeg rada u tome što smo jedan ozbiljan umjetnički performans, koji se nalazi u mnogim važnim svjetskim galerijama i na koji se referiraju stručnjaci, a koji je pri tome ozbiljno polarizirajući, uspjeli prevesti u svakome prihvatljiv dizajnerski jezik. Dakle, ovdje nema ničega problematičnog ni ikakvih lijevih ili desnih skretanja. No uvijek govorim kako volim da se ljudi oko nečega ne slažu jer jedino diskusijom o nečemu možemo ići dalje. Moramo pričati o Zagrebu, a mislim da ovakav Zagreb, koji poručuje "slobodan čovjek u slobodnom gradu", svakome može biti inspiracija. Za mene je Zagreb grad u kojem će se svaki čovjek bez obzira na spol, seksualno opredjeljenje, boju kože, vjeru ili nacionalnost osjećati slobodno i koji će moći reći da voli ovdje živjeti i da voli ovaj grad – zaključio je Malešević.
Napomenimo i da dobar dio ljudi u startu izabrano rješenje pogrešno tumači kao zamjenu za službeni grb grada i pita se zašto je uopće trebalo mijenjati vizualni identitet Zagreba. Pravi odgovor je da dosad nije postojao projektirani sustav vizualnog identiteta pa je cilj ovog natječaja bio da se dođe do uređenog oblikovanog sustava kakvog bi svaki grad, pa tako i Zagreb, trebao imati. Inače, na natječaj je pristiglo čak 59 radova, među kojima je ocjenjivački sud, osim pobjednicima, dodijelio još četiri novčane nagrade.
– Natječaji za vizualni identitet uvijek pokazuju širok raspon kreativnih pristupa i interpretacija, a u slučaju ovog natječaja zanimljivo je koliko je dizajnera razmišljalo u istom smjeru i oslonilo se na motiv otvorenih vrata, što je motiv preuzet iz službenog gradskog grba. Mnogi dizajneri (najmanje trećina svih natječajnih radova) usmjerili su svoj prijedlog upravo na taj motiv – svi oni izdvojili su otvorenost kao ključnu vrijednost Zagreba. To odražava i svijest o suvremenim urbanim vrijednostima i o očito prisutnoj viziji Zagreba kao gostoljubivog grada, inkluzivnog i pristupačnog, ne samo za svoje stalne nego i za privremene stanovnike i povremene goste. Bilo je radova koji su motiv otvorenih vrata doslovno prenijeli, onih koji su ga više i manje stilizirali, ali pobjednički rad u tom je smislu otišao korak dalje, odmaknuo se od stiliziranja vrata kao fizičkog objekta i naprosto rastvorio vanjski obris službenog grba. Tu sama vrata više ne vidimo, ali prisutan je otvoreni prostor. Time je i korištenje novog loga u kombinaciji sa službenim grbom, koji je i dalje u upotrebi, spretnije jer nema ponavljanja – rekla nam je predsjednica ocjenjivačkog suda Ira Payer.
Slijedi, doznajemo, razdoblje testiranja stvarne primjene identiteta čiji je primarni cilj jasna komunikacija koja se lako prilagođava različitim kanalima, poput aplikacija za kupnju karata za javni prijevoz ili informacija o raspredu odvoza otpada, a o njegovoj implementaciji i prihvaćanju, i kakvom i od koga, prosudit će vrijeme. Za sada, kako je netko dobro primijetio, nov vizualni identitet Zagreba ima sve – "povijest kroz oblik i lokalni vokativ, suvremenost kroz reference i budućnost kroz supripadanje".
njih je 8 (osmero!) radilo na ovom "uratku".... a inspiracija im je bila gola rit naboranog starca... "otvoreni grad"?... ponestaje mi riječi...