Bilo da su u pitanju njegove nadrealne slike kojima vladaju mravi, raspadanje, bizarni snovi, satovi i goruće žirafe, bilo da su u pitanju njegovi kultni brkovi koje je pustio po uzoru na Velazqueza, bilo da se raspravlja o njegovoj aseksualnosti ili udvaranju jedinoj ženi njegova života – Gali dok je premazan izmetom i u perajama, bilo zato što mu je kućni ljubimac bio mravojed kojeg je na uzici šetao Parizom... sve vezano za avangardnog Salvadora Dalíja i 30 godina nakon njegove smrti podiže obrvu i izaziva izniman interes vojske obožavatelja.
Sličan, nevjerojatno velik interes izazvao je i upravo izdani strip, svojevrsna grafička mapa, teksaškog pisca Josha Franka “Giraffes on Horseback Salad: Salvador Dali, the Marx Brothers” koji je ilustrirala Španjolka Manuela Pertega. Radnjom on konačno dovodi u život nikad snimljeni film iz 1937. za koji je Dalí napisao scenarij, a trebao ga je snimiti sa svojim prijateljem Harpom Marxom, koji je u to vrijeme u družini braća Marx bio megazvijezda komičnog filma, zvijezda kakvom će nadrealistični Dalí postati kasnije i ostati to do danas.
Autor loga lizalica Chupa Chups
Film su zamislili kao mješavinu pomaknutog humora karakterističnog za braću Marx i Dalíjeve ekscentrične umjetnosti, a radnja bi pratila Jimmyja (u filmu bi ga igrao Harpo Marx), španjolskog aristokrata iz političkih razloga protjeranog u Ameriku, koji se zaljubljuje u nadrealističnu ženu čije lice u filmu nikada ne bi bilo prikazano. U Dalíjevim bilješkama o vizualima zabilježeni su i kadrovi raskomadanih pilića koji jašu u sedlima postavljenim na žirafe koje pri tome nose plinske maske. Film je trebao biti snimljen u produkciji MGM-a, no Dalí i Harpo na sastanku nisu impresionirali velikog Louisa B. Mayera, ali ideja o toj suradnji postala je jedan od mitskih, nikada realiziranih filmova koje želimo vidjeti baš kao što su to film o Meksiku Wernera Herzoga ili onaj o Napoleonu Stanleya Kubricka.
S vremenom je i Dalíjev scenarij postao izgubljeni misterij, da bi 1996. ipak bio pronađen među slikarovim osobnim predmetima, a sada nam ga u tiskanoj inačici 80 godina nakon ideje predstavlja Josh Frank. Autor je napisao i snimio i glazbu, nešto kao soundtrack nikad snimljenog filma koji će svjetlo dana ugledati 21. lipnja.
Što se tiče samog Dalíja, poslije tog pokušaja s braćom Marx, on filmski nije ostao nerealiziran. Surađivao je s Hitchcockom na filmu “Začarana” iz 1945. za koji je napravio slavnu scenu sna, a s Luisom Buñuelom na avangardnim filmovima “Andaluzijski pas” i “Zlatno doba”. Surađivao je i s Disneyem na za njihova života nedovršenom, a kasnije za Oscara nominiranom animiranom filmu “Destino”, koji je izdan 2003. I općenito, osim u slikarstvu i filmu, Dalí se realizirao i kao dizajner interijera te u dizajnu odjeće s Elsom Schiaparelli, čuvena je njihova večernja haljina s jastogom. Zakoračio je i u dizajn ambalaže prehrambenih proizvoda pa se tako Dalíjev šareni logo i danas koristi za lizalice Chupa Chups.
Pravim imenom Salvador Domingo Felipe Jacinto Dalí rođen je 1904. u Figuerasu u Španjolskoj, gdje se danas nalazi njegov muzej. Obdaren iznimnim umjetničkim darom, već u desetoj godini upoznaje impresioniste, a 1916., tijekom posjeta Cadaquésu s obitelji Pichota, otkriva i modernu umjetnost. Specifičnog izgleda, duge kose i dubokih zalizaka, visok svega 172 cm i odjeven poput Engleza s kraja 19. st., u muškim dokoljenkama, 1922. odlazi na likovnu akademiju u Madrid s koje će nakon koketiranja s dadaizmom biti izbačen zbog pokretanja demonstracija protiv osrednjih slikara kakvima je smatrao i svoje profesore.
Besramno bogat postaje 1943.
Tek 1929. Dalí prestaje posuđivati od drugih i počinje razvijati svoj osobni stil koji se u početku odlikovao velikim brojem seksualnih simbola, kojima će poslije pridružiti tekuće satove koji svjedoče prolaznosti vremena, B inspirirane Berninijevom statuom slona koji nosi antički obelisk, jaja koja povezuje s nečim očinskim, ali simboliziraju i nadu i ljubav... Te iste 1929. priređena mu je i prva izložba u Parizu, no ništa od toga neće biti važno poput susreta s Galom, suprugom pjesnika Paula Éluarda. Gala, tada još Éluard, bila je ruska imigrantica rođena kao Elena Ivanovna Dijakovna i deset godina starija od Dalíja.
Bila je utjelovljenje njegova dječačkog sna, postaje mu supruga i muza, jedina žena s kojom će unatoč njezinoj strasti prema mlađim muškarcima i prijevarama, ostati do njezine smrti 1982. Kada su se vjenčali, Dalí je još bio siromašan umjetnik. Njezinim ulaskom u njegov život on upoznaje disciplinu, govorila mu je da mora slikati kao stari majstori, ulja na platnu, i tada on počinje koračati svojim nadrealizmom. Godine 1939. odlaze u Ameriku u potragu za slavom. Dalí se svidio Amerikancima. Bio je showman, a njih dvoje zajedno bili su savršen par koji je priređivao maskenbale koji su oduševljavali Hollywood. Kada su Reynold i Eleonore Morse, bogati bračni par iz Colorada, 1943. vidjeli njegove slike, postali su mu doživotni mecene, a cijene njegovih slika skočile su u nebo pa je postao besramno bogat.
Što se tiče političkih uvjerenja, Dalí je u mladosti prihvatio i anarhizam i komunizam. Njegove bilješke sadrže anegdote u kojima govori kako je izgovarao politički radikalne parole više da bi šokirao slušatelje nego iz nekog dubokog uvjerenja. Kako je postajao zreliji, mijenjali su se i njegovi politički pogledi, naročito s radikalnim promjenama unutar nadrealističkog pokreta koji je predvodio trockist Breton. U knjizi “Dalí o Dalíju” Dalí navodi da je on i anarhist i monarhist što dovodi do zaključka da je anarhomonarhist.
Nakon početka Španjolskog građanskog rata, Dalí bježi u Ameriku da bi izbjegao ratovanje i ne pridružuje se nijednoj skupini. Ista situacija događa se i početkom Drugog svjetskog rata kada Dalí opet bježi iz Pariza, zbog čega ga je Orwell kritizirao da je “pobjegao kao štakor čim je Francuskoj zaprijetila opasnost”. Po povratku u Europu, i Kataloniju, 1949. postaje blizak Francovu režimu. Nakon Galine smrti 1982. Dalí je utonuo u depresiju, prestao slikati i izolirao se od svijeta. Preminuo je 1989. u 84. godini uz omiljenu Wagnerovu operu “Tristan i Izolda” u Figuerasu. Od 286 djela koja je ostavio Španjolskoj, 56 ih se nalazi u Figuerasu, a 230 u Madridu.
nadrealan,neponovljiv,provokativan i jedinstven Dali