Na 33. dodjeli nagrade Hrvatskog društva filmskih kritičara (HDFK) "Oktavijan" za najbolji kratkometražni i srednjometražni igrani film dodijeljen je Nebojši Slijepčeviću i njegovom "Čovjeku koji nije mogao šutjeti", dok je "Zlatnim Oktavijanom" za životno djelo nagrađen Rajko Grlić. Ovaj redatelj i scenarist u pet je desetljeća filmske proizvodnje dokazao da je hrvatska filmska kultura kadra suvereno slijediti međunarodne filmske inovacije, kao i opirati se kalupima srednjostrujaške filmske kulture, stoji u obrazloženju žirija koje je pročitala predsjednica HDFK-a Dina Pokrajac.
- Grlićeva filmografija jedinstven je biljeg redateljskog i scenarističkog sazrijevanja procesom izrade kvalitetno izvedenih i međusobno vrlo različitih filmova - rekla je.
Slijepčevićev film “Čovjek koji nije mogao šutjeti” već je, među inim nagradama, osvojio César i Zlatnu palmu, a ove se godine našao i u konkurenciji za Oscara. Redatelj se šaljivo zahvalio producentima filma što se na današnjoj dodjeli nisu pojavili, budući da je film osvojio sve nagrade na dodjelama na kojima ih nije bilo, dok Oscara, na čijoj su dodjeli bili, nije dobio.
U kategoriji namjenskog filma najboljim je proglašen animirani film "Hladi li sadnja drveća naš planet?", napravljen za TED-Ed koji su režirali Ivana Bošnjak Volda i Thomas Johnson Volda.
Najbolji eksperimentalni film, "Radije bih bila kamen", režirala je Ana Hušman, a Veljko i Milivoj Popović autori su najboljeg animiranog filma "Žarko, razmazit ćeš dite!" koji je nastao prema crtežima, i autobiografskom romanu ilustratorice Tisje Kljaković Braić.
U kategoriji najboljeg kratkometražnog i srednjemetražnog dokumentarnog filma najviše ocjene dobio je film "Bol" Ivana Faktora - režisera koji je prošle godine u studenome podlegao parkinsonovoj bolesti koja se nalazi u fokusu njegova posljednjeg filma. Najboljim dugometražnim dokumentarcem proglašen je film "Naša djeca" Silvestra Kolbasa, dok je "Proslava" Brune Ankovića imenovana najboljim dugometražnim igranim filmom.
Nagradu za najbolju manjinsku koprodukciju ex aequo dijele dokumentarac "KIX", mađarskih redatelja Dávida Mikulána & Bálinta Révésza i hrvatske koproducentice Ree Rajčić (Eclectica), te igrani film "Ne očekuj previše od kraja svijeta" rumunjskog redatelja Rade Judea i hrvatske koproducentice Ankice Jurić Tilić (Kinorama).
Hrvatsko društvo filmskih kritičara nagradu “Oktavijan” dodjeljuje od 1992. godine, a ime je dobila po Oktavijanu Miletiću, prvom hrvatskom filmskom autoru koji se sustavno bavio filmom te se stoga smatra utemeljiteljem hrvatske i jugoslavenske kinematografije.
Osim "Oktavijana", u ponedjeljak, 24. ožujka, dodijeljena je i nagrada "Vladimir Vuković" filmskim kritičarkama Vanji Kulaš, za tekstove objavljene u emisiji "Filmoskop" Trećeg programa Hrvatskog radija te na portalima Lupiga i Zona filma, te Eriki Roši, najboljoj novoj kritičarki, za tekstove također objavljene u emisiji "Filmoskop" Trećeg programa HR-a.
Nakon dodjele nagrada održane su projekcije filmova "Hladi li sadnja drveća naš planet?", "Radije bih bila kamen", "Žarko, razmazit ćeš dite!", "Bol" i "Čovjek koji nije mogao šutjeti".
