William Paul Young

Dolazi autor slavne Kolibe

William Paul Young
25.07.2014.
u 16:15

26 odbijenica - 
Brojni su izdavači odbili tiskati "Kolibu" pa se Young morao sam pobrinuti za prvo izdanje knjige

Autor iznimno popularnog romana “Koliba” William Paul Young početkom sljedećeg tjedana dolazi u prvi posjet Hrvatskoj. Tom će prilikom, osim Zagreba, posjetiti i Dubrovnik.

Prema neslužbenim podacima njegova hrvatskog izdavača Naklade Ljevak, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 2008. godine do danas prodano je čak 100.000 primjeraka tog neupitnog svjetskog bestselera.

Dijete misionara

Naklada Ljevak je nakon “Kolibe” 2012. godine objavila i Youngov drugi roman “Prekretnica”. Oba su se romana ovih dana našla i u prodaji na kioscima, što znači da su kupcima dostupna po cijeni od 39,90 kuna po knjizi. William P. Young rođen je u Kanadi 11. svibnja 1955. godine. Veći dio djetinjstva proveo je s roditeljima misionarima u Nizozemskoj Novoj Gvineji gdje se upoznao s običajima i jezikom plemena Dani. Potom je radio kao službenik u američkoj provinciji, bio čak i noćni čuvar, a ima i brojnu obitelj. Jednog je Božića djeci odlučio darovati originalni poklon, vlastitu knjigu. Tako je nastala “Koliba”, roman o ocu kojem na odmoru nestaje kći. Nikada ne nalazi njeno tijelo, doživljava veliku traumu, a onda dobiva tajnoviti poziv za susret u kolibi gdje je i ostao bez kćeri. Priča je to o potrazi za Bogom, a mnogi su se čitatelji zapanjili rješenju. Za Younga Bog je žena - starica koja se pojavi u Kolibi. Na nagovor prijatelja koji su pročitali rukopis “Kolibe”, i oduševili se dubokom simbolikom knjige, Young je pokušao naći izdavača za njeno bjavljivanje. Kada su ga mnogi izdavači, njih čak dvadeset i šest, odbili, sam je objavio roman i naposljetku ga prodao u dvadeset milijuna primjeraka diljem svijeta. Čak pedeset tjedana “Koliba” je bila prva na prodajnoj listi knjiga New York Timesa i tako ušla u povijest izdavačke industrije, ali i duhovne literature. Mora se priznati da je to i knjiga koja je izazvala polemike i kontroverze u kršćanskom svijetu, i među klericima i među vjernicima.

Naklada Ljevak je u ovom kulturom nabijenom Zagrebu 28. i 29. srpnja organizirala čak dva susreta s Youngom, ali ga je odlučila i odvesti u Dubrovnik gdje će se ovaj netipični književnik s obožavateljima susresti u palači Sponza, u srijedu, 30. srpnja. Drugog dana svog zagrebačkog boravka Young će 29. srpnja u atriju Arheološkog muzeja razgovarati sa znalcem duhovne literature Brunom Šimlešom (u 21 sat), a susret s publikom i novinarima u Dubrovniku predviđen je za 30. srpnja (u 21 sat), a moderatorica susreta bit će Darija Mikulandra.

Younga smo zapitali misli li da je papa Franjo pročitao njegovu “Kolibu”. – Ne znam ima li papa Franjo primjerke “Kolibe” i “Prekretnice” i jesu li mnogi u Vatikanu pročitali jednu ili obje knjige. No, dobili smo prekrasno pismo mons. Petera B. Wellsa da su upoznati s tim knjigama – kaže Young, koji posebno voli govoriti o svom djetinjstvu, mladosti i vjerskoj naobrazbi.

Raskršće Europe

– Svi mi dobivamo religijsko obrazovanja od svojih roditelja, i to za dobro ili loše ili za nešto između. Moram dodati da je točno da su me u dobi od šest godina otpravili u katolički internat – pomalo trpko odgovara kanadski književnik. Podsjećamo ga da si ljudi stalno postavljaju pitanja postoji li Bog kada dopušta toliko zla na zemlji.

– Ako se gleda na sve zlo na svijetu, lako je postaviti takvo pitanje u okviru općeg osjećaja beznadnosti. Da bude gore, mnogi su od nas odgajani i rasli s uvjerenjem da je Bog dalek i nepristupačan, da je on u nuždi neki oblik mirenja sa sudbinom i da Bog nije sam po sebi uvijek dobar te da ne voli uvijek sva bića koja postoje u prirodi. Kako da vjeruješ biću koje je istovremeno i dobro i zlo? Možemo se sjetiti da ima ljudskih bića koja su neovisno o Bogu postajala arbitri dobra i zla. Mislim da sve zlo na svijetu donosimo mi kao ljudska bića, a ne Bog. Isto tako vjerujem da Bog ima vrlo visok stupanj humanosti i respekta prema čudu koje mi možemo kreirati i šteti koju možemo napraviti i sve to onda umotati u nakanu i svrhovitost bez narušavanja volje i izbora – misli Young. Pitamo ga da li je gubitak djeteta, o kojem piše u “Kolibi”, doista najveća bol koju čovjek može osjetiti.

– Mislim da jest i da to psiholozi mogu potvrditi, pogotovo za ženu koja nosi dijete u svojoj utrobi. Ništa se ne može usporediti s gubitkom onoga koji je vaša krv ili meso – kategoričan je Young. A što ovaj pisac, koji za koji dan dolazi u Hrvatsku, uopće zna o Zagrebu, Dubrovniku i o Hrvatskoj? – Znam nešto o vašoj povijesti, čudu i boli. Gledao sam neke fotografije i slike o vašoj zemlji koja ima kontraste između sjevera i istoka te jadranske obale, za koju sam čuo da je prelijepa. Vi ste raskršće srednje Europe i odnedavno ste neovisni, ali s rastućom kulturom i utjecajem kao važna članica međunarodne zajednice. Jako sam uzbuđen uoči posjeta Hrvatskoj – kaže Young. Budući da piše o ljudskoj duhovnosti, zanima nas je li bio u Jeruzalemu, Nazaretu, Betlehemu, na Galilejskom jezeru... A ako jest, što je tamo osjetio?

– Još nisam bio tamo, ali se nadam i veselim danu kad će se to dogoditi. Može se hodati po raznim svjetskim mjestima gdje su se dogodile značajne promjene, ali sasvim sigurno nigdje nije kao tamo – odgovara Young, po čijem će se romanu, “Prekretnica”, ove godine početi snimati i film.

>>Hit je 'Pedeset nijansi sive', a tražene su i knjige za samopomoć

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije