Znatiželja je jedna od najvećih vrlina renesansnoga čovjeka, a Ledonardu iz talijanskoga mjesta Vinci upravo je znatiželja donosila i brojne probleme u njegovo doba, rekao je jučer Ferruccio Dendena, kustos izložbe "Leonardo da Vinci Atlantski kodeks" koja je jučer otvorena u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.
Zbirka od 60 crteža
U sklopu izložbe koja će biti otvorena sve do 25. veljače iduće godine, prvi put je hrvatskoj javnosti predočena zbirka crteža i listova s opisima Leonardovih izuma iz glasovite zbirke, a rasute listove s nacrtima i opisima prikupio je kipar Pompeo Leoni u drugoj polovini šesnaestoga stoljeća i zalijepio ih u veliki album. Više od 60 crteža i rukopisa prikupljeno je u "Atlantskom kodeksu" čiji se original čuva u milanskoj Knjižnici Ambrosiani, a do nas dolaze posredstvom prvog reprinta Kodeksa u izdanju nakladničke kuće Hoepli.
Malo sačuvano
Vrijednost ovih Leonardovih djela to je veća zbog činjenice da su restauratori i crtači obnovili originalne listove, a Hoepli je od 1894. do 1904. otisnuo dvjestotinjak knjiga, od kojih je do danas sačuvano nekoliko primjeraka. Prema riječima ravnatelja MUO Miroslava Gašparovića, ova izložba dolazi do nas zahvaljujući Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu, te pokroviteljstvu našega Ministarstva kulture, Ministarstva vanjskih poslova Italije, Nacionalne akademije Linceja, ali i Leonardova muzeja u Vinciju.
Leonardo kao čovjek i humanist
Sa 17 godina Leonardo (1452 - 1519) je učio slikanje kod Verrocchija u Firenci, a bio je dvorski slikar Ludovika Sforze u Milanu. Dizajnira stroj za letenje (1492), slika Posljednju večeru (1495), "Mona Lisu" 1504, a u službi je francuskoga kralja Franje I. 1515. godine.
