Ana-Marija Vrdoljak, akademska glumica i članica ansambla Gradskog kazališta Žar ptica, u intervjuu za Večernji list progovara o bitki za prava glumaca koju u posljednje vrijeme intenzivno vodi kao predsjednica Hrvatskog društva za zaštitu audiovizualnih djelatnosti i prava (AVIP). Iako to vjerojatno mnogi ne znaju, glumci su poprilično frustrirani jer oni, za razliku od drugih kulturnih umjetnika, primjerice pjevača, ali i scenarista ili redatelja, ne dobivaju nikakve naknade od ponovnih prikazivanja filmova, serija i drugog sadržaja u kojem su glumili, iako na to po zakonu imaju pravo.
Glumci su ovih dana ujedinjeno javno istupili i traže naknadu od telekomunikacijskih operatora. Možete li pojasniti o kakvoj je naknadi riječ?
Telekomunikacijski operatori u svojim paketima programa, a svi ih plaćamo kako bismo gledali televiziju, imaju sadržaj za koji su dužni platiti naknadu onima koji su za taj sadržaj zaslužni, koji su ga stvorili. Reemitiranjem ili tehnikom izravnog protoka telekomunikacijski operatori donose programe u naše domove. Ti programi, kao što i sami znate, sadrže filmove i serije u kojima su glumci nastupili. Oni dakle traže naknadu od korištenja svoje snimljene glumačke izvedbe u filmovima i serijama.
Zašto se ta naknada traži sada?
Bilo bi nemoguće i poslovno neopravdano da telekomunikacijski operatori naknadu plaćaju pojedinačno svakomu glumcu. Zato postoji kolektivna organizacija koja zastupa glumce odnosno audiovizualne izvođače i u njihovo ime prikuplja i raspodjeljuje naknadu. To je Hrvatsko društvo za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava, skraćeno AVIP, osnovano 2019., koje je 2022. dobilo odobrenje za kolektivno ostvarivanje prava glumaca od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske kao nadležnog državnog tijela. Odgovor na vaše pitanje je da u Hrvatskoj prije nije bilo kolektivne organizacije koja zastupa glumce. Sada ona postoji i radi na reguliranju njihovih prava.
Ostvaruju li drugi umjetnici u Hrvatskoj pravo na naknadu za reemitiranje?
Da, i to niz godina. Pravo na naknadu ostvaruju audiovizualni autori – redatelji, scenaristi, direktori fotografije, montažeri, zatim autori glazbe, glazbenici izvođači – pjevači i izvođači glazbe kao primjerice violinisti, gitaristi, pijanisti. Zastupaju ih kolektivne organizacije DHFA, ZAMP, HUZIP. Telekomunikacijski operatori od svojih prihoda od reemitiranja po Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (ZAPSP) odvajaju postotak za naknadu za navedene umjetnike i ona im se isplaćuje. Glumci su jedina kategorija među umjetnicima nositeljima prava koja u praksi ne dobiva naknadu.
Zašto se telekomunikacijski operatori opiru tome da istu naknadu isplate glumcima?
Zato što usprkos stalnim poskupljenjima njihovih usluga koje svi plaćamo, a dobivamo i opomene te ovrhe ako ih ne platimo, doživljavaju naknadu za glumačku snimljenu izvedbu kao novi namet iako je riječ o alatu koji im je nužan u radu. A riječ je o korporacijama čije su zarade uistinu velike. Ovdje se radi o postotku prihoda samo od reemitiranja i izravnog protoka. I ono što tražimo cjenikom jest svega 0,75% tih prihoda.
Postoji li ista praksa u svijetu?
Ista praksa primjenjuje se u zemljama u okruženju – u Sloveniji, Srbiji, Kosovu, pa i u drugim europskim zemljama – Mađarskoj, Španjolskoj, Rumunjskoj, Danskoj, Njemačkoj, Austriji, Portugalu, Švedskoj i dr. Iste korporacije velikih telekomunikacijskih operatora isplaćuju naknadu glumcima u drugim zemljama. U Europi, kad je riječ o glumcima, ta praksa postoji od 1991., a u našem zakonu je od 2003. godine. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti, no naknada se isplaćuje.
Kada ste započeli pregovore s telekomunikacijskim operatorima?
Pregovore s velikim telekomunikacijskim operaterima Hrvatski Telekom, A1 i Telemach započeli smo 2022. AVIP je donio cjenik naknada za korištenje snimljene izvedbe u reemitiranju i izravnom protoku na temelju kojega je s operatorima obavio pisanu korespondenciju i tri pregovaračka sastanka. Međutim, iako su operatori inicirali pregovore, pristupili su im s omalovažavanjem važnosti i vrijednosti korištenja audiovizualne, odnosno glumačke umjetničke izvedbe. Na pregovorima su sudjelovali istaknuti hrvatski glumci kojima je ovakav stav bio krajnje ponižavajući. Usprkos odredbi Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koja za AVIP propisuje pretpostavljenu punomoć za zastupanje svih domaćih i stranih glumaca na teritoriju Hrvatske, operatori su problematizirali primjenu navedene odredbe i nismo uspjeli dogovoriti plaćanje naknade za glumce.
Što ste dalje poduzeli?
Slijedom opisane situacije AVIP je bio prisiljen poduzeti opsežne zakonom propisane korake u postupku utvrđivanja visine naknade za glumce pred Vijećem stručnjaka na području autorskog prava, tijelo koje je imenovalo Ministarstvo kulture i medija. Nakon obimne prepiske i obrazlaganja stavova obiju strana, krajem prošle godine Vijeće stručnjaka donijelo je svoje mišljenje.
Što je navedeno u mišljenju Vijeća stručnjaka?
Vijeće stručnjaka u mišljenju je utvrdilo sljedeće: da je AVIP ovlašten zastupati sve domaće i strane glumce pred operatorima i da za to ima odobrenje nadležnog državnog tijela; da je cjenik AVIP-a za glumačke naknade za reemitiranje i izravni protok usklađen sa Zakonom o autorskom pravu; da operatori koriste glumačku izvedbu bez odobrenja AVIP-a kao zastupnika glumaca i bez ugovorene naknade; da se naknada plaća u postotku od prihoda operatera za reemitiranje i izravan protok; da je predmet zaštite – reemitiranje fiksirane glumačke izvedbe – nužan za djelatnost telekomunikacijskih operatora; da operatori moraju s AVIP-om u dobroj vjeri u pregovorima utvrditi visinu naknade za glumce s obzirom na korištenje, odnosno konzumaciju glumačkih prava u programima operatora te da su operatori dužni AVIP-u dostavljati relevantne podatke za izračun naknade.
AVIP dakle za ugovaranje naknade zadovoljava sve zakonom propisane pretpostavke. Kako operatori reagiraju na mišljenje Vijeća stručnjaka?
Naglašava se da bez umjetničke izvedbe glumaca operatori ne mogu koristiti nijedan film i televizijsku seriju kao audiovizualno djelo, a to znači da ne mogu uopće obavljati svoju djelatnost, jer im je glumačka izvedba jedan od osnovnih alata za to. Nažalost, u novom krugu pregovora s operatorima nailazimo na svojevoljno tumačenje mišljenja Vijeća stručnjaka koje neki i ne prihvaćaju, kao i problematiziranje AVIP-a kao ovlaštene udruge za zastupanje prava svih glumaca te relativiziranje važnosti glumačke izvedbe.
Nakon niza godina pregovora glumci su odlučili izaći u javnost. Zašto ste tako dugo čekali?
Zagreb je 25. ožujka 2025. bio domaćin Actors' Summita kojemu je 24. ožujka prethodio regionalni sastanak kolektivnih organizacija koje zastupaju audiovizualne izvođače – glumce. Događaj su organizirale krovne europske i svjetske asocijacije kolektivnih organizacija koje zastupaju prava izvođača – AEPO-ARTIS (Association of European Performers Organisation) iz Bruxellesa i SCAPR (Societies' Council for the Collective Management of Performers' Rights). Budući da i dalje nailazimo na komplikacije u pregovorima, istaknute hrvatske glumice i glumci u okviru ovog događaja o svemu su željeli informirati širu javnost.
Ovakvo zajedništvo hrvatskih glumaca dugo nije viđeno. Što oni kažu?
Goran Navojec, Ksenija Marinković i Igor Kovač u serijalima u kojima ih gledamo ostvaruju naknadu za pjevanje na najavnoj i odjavnoj špici, ali ne ostvaruju naknadu za svoju snimljenu glumačku izvedbu za koju su učili tekst u trajanju od 45 minuta, trčali, plakali, dali sebe u svakom pogledu. Pjevanje je vrednovano, ali gluma nije. Sandra Lončarić govori o ružnom osjećaju jer glumci koji nose finalni proizvod, film ili seriju koji se zbog njih i gledaju, izazivaju emocije, publika se s njima smije i plače, a naknadu za reemitiranje i izravan protok dobivaju svi drugi autori i izvođači koji su sudjelovali u stvaranju tog audiovizualnog djela – od redatelja, glavnog snimatelja, scenarista, montažera, skladatelja glazbe, glazbenika koji tu glazbu izvode, ali ne dobivaju je i glumci.
Goran Grgić govori o književnicima koji za napisano književno djelo dobiju honorar, zatim naknadu za svaku posudbu u knjižnicama po dogovorenom cjeniku, a tu naknadu godinama poslije primaju njihovi nasljednici. Goran Bogdan naknadu za reemitiranje ostvaruje primjerice u Srbiji gdje je snimao, ali ne i u Hrvatskoj. Zrinka Cvitešić za svoja snimljena djela ostvaruje naknadu u Velikoj Britaniji. Svi se slažu da su diskriminirani u odnosu na ostale umjetnike i nije im jasno kako isti operatori u zemljama okruženja i šire plaćaju glumcima naknadu za reemitiranje i izravan protok. Pritom se ne radi o velikom novcu, već o principu poslovanja velikih korporacija. Lica glumaca stalno se vrte na televizijskim kanalima koje reemitiraju telekomunikacijski operatori i svi stječu dojam da glumci puno zarađuju, što nije točno. Naknada bi, ističu, pomogla glumcima koji su u mirovini i kojima svaki cent puno znači.
Rekli ste da se u Srbiji i Sloveniji naknada za reemitiranje ostvaruje. Kako su oni to postigli?
Vladislava Savić, odvjetnica koja zastupa Glumačku organizaciju Srbije (GOS), kaže da je u Srbiji zakon donesen 2019., a GOS je osnovan 2020. Već sljedeće godine GOS je dobio dozvolu Zavoda za intelektualnu svojinu da prikuplja naknade te da ih raspodjeljuje glumcima. Nakon toga donesen je cjenik za reemitiranje koji je na snazi pa glumci primaju ovu naknadu. U Sloveniji su, govori nam Peter Kep iz slovenske AIPA-e, nakon pregovora s operatorima dogovorili cjenik i prikupljaju i raspodjeljuju novac za glumce. Kaže da je kolektivni sustav ostvarivanja prava jako bitan jer glumci dobiju naknadu za snimanje na setu, ali film i serija imaju svoj život još 50 godina.
Što kažu kolege iz svjetskih asocijacija?
Ioan Kaes, glavni tajnik organizacije AEPO-ARTIS, govori da je u zemljama Europske unije praksa isplate naknade glumcima za reemitiranje već zaživjela. Jasno je da su glumci oni koji nose film i da su upravo oni važan razlog zašto se gledaju filmovi i serije. Njihova lica, osobnost, emocije i talent koji unose u svoje glumačke izvedbe, sve to gledatelje iznova privlači ekranima. Najveće zvijezde filmova i serija upravo su glumci i zato zaslužuju naknadu koja im pripada.
Otvori KEKS Pay
