"Danas je zavladala tišina u vilinskim dvorima i šumama. Glasna se buka proširila svijetom, vilinski su dvori presušili, a u šumama zjapi napušten otpad. Još gdjegod neko osamljeno biće pjeva tiho pjesme o minulim danima čekajući novo jutro. Pjeva još o ljepoti koja je sada skrivena u buci, o mirisnim poljima i velikim hrastovim šumama, koje su stajale ovdje, možda baš tu ispod ovog betona, ispod ovog poda, ispod ove prodavaonice, ovog šoping-centra, ovog parkirališta, ove ceste... Jednom su možda baš ovdje plesale vile i njihali se bijeli mirisni cvjetovi zvončića na proljetnom suncu. Pjevale molitvu za svoj mir i svoje mjesto na ovome svijetu. Sada je ovdje tišina u buci.” Djelić je to uzet iz knjige “Sjeverozapadni vjetar: O vilenjacima i elementarnim bićima sjeverozapadnog dijela Medvednice pa do Samoborskog gorja”, koju je Planetopija izdala u 1500 primjeraka u rujnu nakon što ju je, nakon duga propitivanja i istraživanja, završio osebujni umjetnik, 31-godišnji Zdenko Bašić iz zagrebačkih Gajnica. Taj mladi i uspješni ilustrator svoju je darovitost odavno potvrdio osvojivši brojne nagrade, domaćoj javnosti poznat je i po animiranome filmu “Guliver”, spotu Gibonnijeve pjesme “Žeđam” koja je osvojila Porin, nizu ilustracija Andersenovih i Grimmovih bajki, Alise u zemlji čudesa...
Priče iz davnog djetinjstva
Posljednje djelo njegova je osobna bajka i 100 posto domaći proizvod budući da je autor pisao tekst, stvarao ilustracije i osmislio grafički dizajn. Knjiga je cjelovito izrađena do najsitnijih detalja. Tvrde korice knjige Bašić je ukrasio urezima koji stvaraju dojam da je knjiga stara stoljećima. Bajka je skup zasebnih priča nastalih prema pripovijetkama njegovih baka i svih koji su “pamtili i pričali priče jednog davnog djetinjstva”, a predstavit će je 23. studenog u Klovićevim dvorima. Djelo je namijenio odraslima koji neće, čitajući je, moći pobjeći od povratka u najljepši dio života jer pobuđuje iskonsku dobrotu i osjećajnost koju smo svi nekada imali dok smo bili djeca. Mašta i želja za istraživanjem pomogla mu je stvoriti duhovno i ekološko djelo jer oživljava davno zaboravljene dijelove nas koji smo izgubili dodir sa sobom i prirodom. Vile, ali i bake i njihove priče, polako nestaju i tonu u zaborav. Da ih spasi od iščeznuća, Bašić – zaljubljenik u mitologiju – upoznao je šumu osluškujući vjetar zaklopljenih očiju i time proniknuo u tajne tog tihog i vječnog života tragajući za mirom i spokojem.
Piše o hudim copernicama – sastaju se na raskrižjima i u vječnom su sukobu s vilama, ali i vrazima – kopitastim stvorenjima i njihovoj pohlepnoj ljubavi prema novcu; djetelini s četiri lista – posebnom biću koje pomaže otključati tajne i ostvariti želje, a nalazniku može šapnuti njegovu sudbinu... Poseban odnos Bašić ima prema snijegu, on obuzima sva njegova osjetila pa o zimskome mrazu zapisuje: ”Za vedrih noći šeće poljima na laganome sjevernom vjetru i kiti granje injem. Lagan i nježan kao pero. Ako bi koga uhvatio u noći samog, to osamljeno biće pjevalo bi mu najnježniju uspavanku koja donosi najljepše snove, nježno ga milujući po licu. Iz tog se sna najteže probuditi i rijetki su oni koji su uspjeli othrvati se milini i pobjeći prije smrzavanja... Ujutro, kad sunce osvijetli polja kojima je on noću plesao, vlati i grane sjaje kao posuti milijunima dragulja i dijamanata.”
Misli i vilama
Duhovnost i poetika izviru iz svake napisane riječi oslikavajući autora kao nevjerojatno senzibilnog čovjeka. Bašić je ilustrirao svaku stranicu knjige, a kakav je to zapravo posao, najbolje svjedoči da su suptilne slike nastale tijekom posljednjih deset godina kao rezultat istraživanja, pronalaženja i stvaranja lutaka i kostima, tekstova, fotografija i crteža. Lutke izrađuje od prirodnih materijala, drveta, gipsa i gaze, potom ih fotografira i prema njima digitalnim kolažem stvara ilustracije koje ambijentom veoma podsjećaju na one Tima Burtona. Promišljenost i kompleksnost ideje Bašiću je, uz pomoć računalne grafike, pomogla stvoriti posve nadrealni svijet koji djeluje jednostavno i prirodno. Njegova predanost i perfekcionizam bajci su poklonili još jednu originalnu ideju, vilinsko pismo nazvano “Rast” čije je značenje poznato samo njemu. Na svakoj je stranici pod tekstovima svoje misli posvetio vilama kroz simbole koji podsjećaju na biljčice u rastu.
Sa svojim partnerom u radu Manuelom Šumbercom oslikao je i “Steampunk Poe”, zbirku priča i pjesama E. A. Poa, također tiskanog nedavno u New Yorku u 50 tisuća primjeraka za čitatelje engleskog govornog područja. Unatoč nedavnom rođenju sinčića Jana Mihaela, Bašić radi punom parom i kontemplira o svojim likovima i priči. Slobodno vrijeme za njega ne postoji jer rad ne doživljava kao napor, nego na njega gleda s užitkom, a ideja mu ne nedostaje. Upravo ovih dana na Interliberu predstavlja vlastite ilustracije koje je stvarao s Manuelom u bajci “Pinocchio”, koja je otisnuta na engleskom, ruskom, francuskom, kineskom, ali i hrvatskome jeziku. Zajedno su napravili i novi animirani film “Vesla” te spot “Vesla na vodi” za Gibonnija.
Svaka čast. Lijepo je znati da je netko u ovome obliku sačuvao stare narodne vrijednosti, priče i predaje