Idućeg tjedna, točnije 1. srpnja bit će pune dvije godine otkako je Srećko Šestan sjeo u vruću fotelju intendanta HNK Split. Iza kazalištaraca teško je razdoblje zbog pandemije koronavirusa, ali splitski teatar odlučio je “plesati s koronom” i nekako mu za sada to ide. Približava se i 67. splitsko ljeto koje će, ako se nešto ne iskomplicira, tradicionalno započeti na Peristilu 14. travnja i završiti 14. kolovoza na otvorenoj pozornici na Sustipanu dodjelom nagrada Judita.
Planirate prilično bogat program s obzirom na epidemiološku situaciju i brojna gostovanja. Što ćemo novo gledati?
Pripreme su u kazalištu počele, a istodobno su neke naše predstave na ljetnoj turneji. Na Peristilu pripreme kreću 5. srpnja. Ovogodišnje Splitsko ljeto, koje je posvećeno 500. obljetnici prvotiska Judite, odvijat će se pod motom “Nema lita do Splita”. Premijerno idemo na Peristilu s operom Cavalleria rusticana koju smo lani odgodili ubacivši Lombardijce. Francuski koreograf Thierry Malandain uvježbava sa splitskim baletnim ansamblom predstavu Mozart A2/Don Juan na glazbu W. A. Mozarta i C. W. von Glucka, a solist Baleta HNK Split Aaron Kok predstavit će se kao koreograf s modernim plesnim komadom u dva dijela pod nazivom Venatus/Migrations. Splitski dramski ansambl priprema premijeru Glorije Ranka Marinkovića, a u Galeriji Meštrović planirana je praizvedba Mise Mediterana Tončija Huljića.
Koliko će stajati ovogodišnje Splitsko ljeto?
Planiran je ukupan trošak od 4,7 milijuna kuna. Od toga Ministarstvo kulture daje 1,9 milijuna kuna, Grad Split 2,2 milijuna, a oko 600 tisuća kuna namjeravamo osigurati iz vlastitih prihoda.
Vrlo ste oprezni glede koronavirusa. Međutim, splitski teatar izveo je nekoliko vrlo uspješnih tzv. COVID premijera.
Već 11. ožujka 2020. odigrali smo zadnju predstavu, Lepuricu, a dan poslije otkazali izvođenje Čuda u Poskokovoj dragi, što se pokazalo dobrom odlukom. U lockdownu naši umjetnici nisu posustajali, radili su od kuće. Svakih nekoliko dana proizveli bi vlastitim snagama novi videouradak. Snimljena su mobitelom 33 videospota, pa smo održali prisutnost i kontakt s publikom, a online je prikazana i minipremijera Labuđeg jezera. Sudjelovali smo i na online festivalu starih predstava. Prvi smo u Hrvatskoj otvorili kazalište 18. svibnja predstavom Laponija pod strogim epidemiološkim mjerama i počeli pripreme za prošlogodišnje Splitsko ljeto koje smo u cijelosti realizirali, jedino zbog prodora koronavirusa u Vrliku na tamošnjoj česmi nije odigran Ero s onoga svijeta. Kazališnu sezonu 2020./2021. počeli smo kako smo i planirali, no kako se krajem rujna epidemiološka situacija drastično pogoršala, donijeli smo dvije odluke: zamrznuli smo pretplatu jer nismo mogli jamčiti izvedbe i odgodili izvođenje složenih glazbeno-scenskih djela. Ravnatelj Opere Jure Bučević opredijelio se za manje forme, sastavili smo komorne orkestre gudača i puhača, a Zbor je držao formu u skladu s mogućnostima. Održali smo tri COVID baletne premijere: Correr o fado, Labuđe jezero i Esmeraldu, dok je Drama premijerno izvela Francuzicu, Povratak Harolda Pintera, Usidrene E. Bošnjaka, A mobitel i dalje zvoni... Nenni Delmestre i Kukce Saše Anočića.
Iznimno je bilo emotivno i teško iznijeti Kukce jer je redatelj preminuo dva i pol tjedna prije premijere?
Prestrašno. To se nikada nije dogodilo. Svi smo bili u šoku. No naš dramski ansambl odlučio je predstavu završiti njemu u počast. Povijesni je to iskorak. Iskazali su svu svoju kreativnost i zajednički Kukce doveli do kraja. Ta se večer ne zaboravlja.
Koliko je prosječno gledatelja bilo na tim predstavama?
Na nekima 180 osoba, a na nekima samo sedamdesetak. Ovisno o trenutačnim epidemiološkim mjerama. Svim posjetiteljima mjerili smo temperaturu, dezinficirali ruke, svi su nosili maske, poštovao se razmak. Odgodili smo i Marulićeve dane, festival hrvatske drame koji bi se trebao održati u listopadu. Iza nas je jako teška godina, ali sretan sam jer smo organizirano procijepili 70-ak posto naših djelatnika.
Kakvo je financijsko stanje?
HNK Split bio je u situaciji da ima nepodmirene račune. Lani smo imali rebalans, tj. debalans za 20 posto ukupnih sredstava, ali zahvaljujući financijerima redovne dotacije nisu nam smanjivane. Ostali smo bez vlastitih prihoda. Od planiranih 10 milijuna kuna, realizirali smo oko dva milijuna. Međutim, ipak smo uz dobru organizaciju i racionalizaciju troškova podmirili dva milijuna kuna neplaćenih troškova. Nema novih dugova za honorare, ima ih iz prethodnih godina, ali bitno je da smo sačuvali ansamble i da su svi bili uključeni u probe.
U međuvremenu je i Drama dobila novu ravnateljicu, nagrađivanu spisateljicu Marinu Vujčić?
Moram zahvaliti Jeleni Bosančić koja je odradila značajnu dionicu u uspostavi novih odnosa, a Marina Vujčić donijela je novu energiju i novi način razmišljanja. Ansambl ju je jako dobro prihvatio. Odlično je što su njezina razmišljanja o razvoju Drame u HNK Split istovjetna mojima. Izrazito je kreativna, brza, operativna i iskusna. Pokušavam uravnotežiti kvalitetu sva tri ansambla u našem teatru.
Uspjeli ste u proteklom razdoblju i kadrovski osvježiti dramski ansambl?
Lani smo trebali krenuti u realizaciju popunjavanja radnih mjesta koja su ostala upražnjenja odlascima u mirovine. No zbog COVID-19 zapošljavanja su bila zaustavljena. Nedavno smo organizirali audiciju koju je uspješno prošlo četvero mladih glumaca. Popune bismo trebali nastaviti i u Orkestru. No razumijem odluku novog splitskog gradonačelnika koji je zaustavio sva zapošljavanja, pa i ona za koja mi imamo odobrenja. Potrebne su nam audicije za Zbor, Orkestar i natječaj za dio tehnike. Primjerice, popunjenost Orkestra je oko 60 posto.
Proteklo razdoblje obilježile su i velike investicije?
Apsolutno. Obavljena je rekonstrukcija kazališnog foajea, u što je utrošeno oko 1,7 milijuna kuna. Ugrađen je lift vrijedan 900 tisuća kuna, uređene su lože u mezaninu za osobe s invaliditetom i sanitarni čvor, što je koštalo 50-ak tisuća kuna. Obnovljena je i uređena fasada kazališne zgrade, za što je izdvojeno 650 tisuća kuna i uređen Kazališni trg, popularni Trg Gaje Bulata. Ta investicija teška je 3,7 milijuna kuna.
Planirate i druge ambiciozne projekte. Hoće li biti dovoljjo novca za to?
Vidjet ćemo. Postupno očekujemo realizirati projekt energetske učinkovitosti zgrade i promijeniti poprilično pohabane sjedalice, kako u parteru tako i u ložama. Zahvaljujući jako dobroj suradnji koju smo uspostavili s gradskom i županijskom razvojnom agencijom, Rastom i Rerom, pokrećemo ideju da Split dobije i toliko potrebnu drugu kazališnu scenu. Bila bi u Plinarskoj ulici, u blizini teatra, zapravo u našem dvorištu. Imala bi dimenzije 15 puta 16 metara, raspolagala bi s tristotinjak mjesta u gledalištu (montažnom), a razmišljamo i o teleskopskom dijelu. Do kraja mandata namjeravam barem pokrenuti ove projekte.
