Američki pisac Paul Monette za autobiografsku knjigu "Postati muško" 1992. godine dobio je američku Nacionalnu literarnu nagradu u publicističkoj kategoriji. To zanimljivo i odlično napisano djelo ovih je dana objavljeno i u Hrvatskoj, 30 godina nakon premijernog izdanja. Taj intrigantni roman s engleskog je preveo Marin Popović, uredio Zoran Maljković, a objavile Petrine knjige. Monette je jedan od amblematskih pisaca homoseksualnog pokreta koji je (pre)poznat i po svojim literarnim obradama AIDS-a. Od te mu je bolesti, uostalom, umro dugogodišnji partner Roger Horwitz, a imao je samo 41 godinu. Od iste je bolesti umro i Monette kad mu je bilo 50, ali je iza njega ipak ostao opus od šest romana i tri zbirke poezije. U opsežnom romanu "Postati muško", Monette se bavi istraživanjem vlastite seksualnosti od mlađih dana do svojevrsnog "izlaska iz ormara" nakon studija, kada je konačno prihvatio svoj homoseksualni identitet i prestao se truditi oko heteroseksualnog imidža.
Cijela se knjiga u osnovi svodi na opisivanje i kontekstualiziranje dirljivih pokušaja mladog Paula da se othrva svojim seksualnim porivima koji su ga nezaustavljivo privlačili muškarcima svih dobi i različitog stupnja obrazovanja i karaktera. U tim pokušajima mladi Monette, antitalent za sport kojega je obrazovni sustav stalno tjerao na blisko druženje s mladim, dobro građenim dječacima i momcima, te zapaljivim zrelijim muškarcima s jakim homoseksualnim apetitom, bori se i s roditeljima i s licemjernom okolinom, ali i sa samim sobom, kako bi ostavio dojam običnog i normalnog dečka kojega zanimaju djevojke i koji se želi skrasiti u tipičnoj američkoj obitelji s djecom. Zbog te borbe vrlo se često osuđuje na duga razdoblja seksualne apstinencije, što ga dovodi i do psihičkih problema i autodestrukcije koja ipak ostaje pod kontrolom, djelomično i zato što traži i dobiva stručnu pomoć. No, "Postati muško" je i knjiga u kojoj se Monette bavi američkim sustavom kapitalističkog obrazovanja koji baš i nema milosti prema siromašnima, niti prema manjinama bilo koje vrste. Naravno, to je Amerika iz pedesetih, prilično konzervativna zemlja u kojoj još traje lov na komuniste i u kojoj se priprema teren za nekažnjeno ubojstvo J. F. Kennedyja. Prava američke LGBT zajednice još su u povojima, iako bujna seksualnost uvijek nalazi put do ekstaze. No, Paul se trudio pobjeći od dječačkih hrvačkih sadomazohističkih igrica koje su ga fatalno privlačile i automatski udaljavale od vlastite obitelji. Ipak, puno prije nego što je pronašao prve ženske partnerice, s kojima je ostvario burne ljubavne odnose, okušao se u muškoj ljubavi, često se zaljubljujući u umjetničke tipove slične sebi. A kada je postao profesor i pedagog, našao se i u ulozi idola svojim učenicima i studentima, od kojih su ga neki pokušali navesti na tanak led, zloupotrebljavajući njegovu naivnost i prostodušnost, ali i nezadrživu erotsku strast koju vrlo često nije mogao kontrolirati i koja ga je mogla odvesti u propast.
Ali, Monette je dugo čekao i dočekao životnu ljubav, a to ipak nije bila ni poezija ni život za književnost i od književnosti, nego markantni muškarac kojem se potpuno prepustio. No, nikada nije izgubio umjetničku kreativnu nit koja ga je i odvela u posvećene literarne vode, iako je u životu imao i teških trenutaka kada je u džepu imao nekoliko dolara te uređivao interijere dokonih američkih bogatašica koje su voljele slušati vrckastog pjesnika koji je bio ne samo tugaljiv i dramatičan, nego i duhovit, uvijek spreman na dugotrajne ispovjedne lamentacije. U opisivanju fizičkih iskustava Monette je prilično direktan, ali ne stavlja ih u prvi plan. Puno se više posvetio minucioznom psihologiziranju, pa i analiziranju svoje na mahove homoseksualne, ali i heteroseksualne, pa i biseksualne pozicije. No, pišući o sebi, Monette je opisivao Ameriku i njezine ambivalentne likove, ali i društvene mijene koje su bile brutalne i iznimno brze te su u samo nekoliko godina iz temelja promijenile američko društvo i njegove postulate. A onda je ta američka slobodarska praksa preplavila cijeli svijet, ali to je jedna sasvim druga priča čija je aktualnost neupitna i u SAD-u i u svijetu.
