Prije točno 45 godina, 14. rujna 1970., pala je prva klapa serije "Kuda idu divlje svinje". Emitiranje je počelo sedam mjeseci poslije, u travnju 1971. Svih 10 epizoda snimljeno je za 111 radnih dana. Scenarij tog kultnog djela, koje su nedavno u Srbiji (internatska anketa beogradskog Danasa) proglasili najboljom serijom ikad snimljenom na ovim prostorima, napisao je Ivo Štivičić, a redatelj je bio Ivan Hetrich.
U središtu priče je legendarni Crni Rok kojem je lice, dušu i sve ono što je potrebno da neki lik preraste u ikonu, dao Ljubiša Samardžić. Ali taj ogroman uspjeh ne može počivati na samo jednom glumačkom osloncu, ma kako on čvrst bio.
Ilegalci su tu sporedni
Mogli bismo reći da je veliki kreativni mag Štivičić bio široke ruke pa nam je u jednom djelu podario mnoštvo likova koji se ne zaboravljaju. Uz Samardžićeva Crnog Roka, za slavu serije svojim svevremenskim likovima i svakim svojim glumačkim atomom zaslužni su i: Fabijan Šovagović (kao Mile Vrbica), Ivo Serdar (Šojka), Mladen Crnobrnja (Plik), Miodrag Lončar (Lujo), Gordan Pičuljan (Šarac), Jovan Ličina (Veriga), Svetlana Bojković (Vera), Ilija Džuvalekovski (Profesor), Mirko Kraljev (Romel), Vesna Malohodzić (Jelena), Branislav Petrović (Grizl), Zvonimir Torjanac (Kamilo Lisac), Sabrija Biser (Moljac)...
Svi su oni oživjeli vrijeme, od 1941. do kraja 1943., kada u okolici Zagreba jedna nasuprot druge djeluju dvije bande krijumčara. Onu živopisnu obiteljsku, bratsku, i slabiju predvodi simpatični i snalažljivi negativac Crni Rok. S druge strane je moćnija sumnjiva gomilica na čijem je čelu nadmeni i bahati Veriga. No, nije braći Gavran problem samo suparništvo s Verigom i njegovim poslušnicima, već se oni obračunavaju i s Nijemcima, kao i s ustaškim redarstvom na čijem je vrhu piramide šef Kamilo Lisac, a tu je i njegov najbolji agent Šojka, ali i podnarednik Mile Vrbica koji je previše blizak "gavranovskoj" braći. Toliko blizak da drži stražu dok su braća u "poslu" za što, naravno, dobiva pola zarade. I dok ovi likovi te njihovi suprotstavljeni odnosi i interesi u besramnom ratnom bezakonju čine okosnicu serije, u pozadini radnje promiču komunistički ilegalci predvođeni Čapljom, čiji je suradnik Veno, stariji brat Gavranovih. Nije stoga čudno da je ratna serija na našim prostorima u kojoj su partizani i ilegalci samo obični statisti, bila i prilično provokativna, posebno 70-ih godina. No, u pomoć je priskočio Miroslav Krleža i njegov utjecaj. Književni je bard zdušno zagovarao seriju. Odjek serije bio je toliko velik da je naknadno snimljen kratki dokumentarac "Kako je nastajala serija 'Kuda idu divlje svinje'", a to je i prva domaća serija kojoj je posvećena monografija, čiji je autor redatelj Silvio Mirošničenko.
Urednik Vlado Gotovac
Štoviše, nakon reprize 1980-ih nastao je i strip "Crni Roko", tako da ne čudi ni titula "Serije za sva vremena", beogradskog Danasa.
– Tužan sam i tjeskoban što HRT nije obavijestio javnost o ovoj vijesti. Čitatelji Danasa mogli su birati između 45 serija iz bivše države, glasovi su stizali iz svih dijelova svijeta, a "Kuda idu divlje svinje" su pobijedile 45 godina nakon snimanja, kazao je tada Ivo Štivičić podsjetivši da je serija snimana u "turbulentnim vremenima", uz Vladu Gotovca kao urednika serije.
>>"Kuda idu divlje svinje" najbolja serija bivše Jugoslavije
>>Preminuo Zvonimir Torjanac, dobri duh hrvatskog teatra, filma i tv serija
A ne mozete bez regije, pa to je zbilja suludo i sramotno.