Maria Callas bila je diva u pravom smislu te riječi. Danas ona živi u legendi: tu krhku, neurotičnu primadonu zovu “La Divina”, časte naslovima najboljeg soprana svih vremena, nenadmašne operne boginje. No svijet u kojem je živjela Maria Callas bio je bitno drugačiji. Za svog života primala je više pokuda no pohvala, izdržavala je bolne kritike prvo odrastajući u okrutnoj i hladnoj obitelji, zatim pod brutalnim svjetlima pozornice, a najveću bol zadali su joj ljubavnici.
O njezinoj se tragičnoj sudbini pisalo bez kraja i konca, ona je “diva koja je umrla od slomljena srca”, i gotovo 50 godina nakon smrti ostaje nepresušno vrelo inspiracije autorima svih umjetničkih grana. A nova biografija “Cast a Diva: The Hidden Life of Maria Callas” autorice Lyndsy Spence, koja izlazi ovog ljeta u vidu nikad dosad objavljenih pisama, dat će novu dimenziju njezinu fascinantnom životu. U New Yorku, 2. prosinca 1923. godine, u grčkoj emigrantskoj obitelji rodila se djevojčica krsnog imena Maria Anna Cecilia Sofia Kalogeropoulos. Njeni roditelji, George i Litsa, zarobljeni u iznimno nesretnom braku, već su imali jednu djevojčicu, Yakinthi, zvanu Jackie, a njihov prvorođeni sin Vassilis umro je u dobi od dvije godine. Zbog toga je obitelj žarko očekivala sina. Stoga Mariji, od onog trenutka kada je ugledala svjetlo dana, nisu propustili dati do znanja da je neželjena – od silnog razočaranja njezina majka cijela četiri dana nakon porođaja odbijala ju je pogledati. Litsa je otvoreno preferirala njezinu stariju sestru, vitku, ljepšu Jackie. Bucmastoj, crnomanjastoj, kratkovidnoj Mariji nije posvećivala previše pažnje, dok nije pojmila njen glazbeni talent.
– Od pete godine, i tijekom svih godina kada sam se trebala igrati i uživati, ja sam morala pjevati i zarađivati. Nikad neću oprostiti svojoj majci što mi je otela djetinjstvo – kazala je Maria Callas kasnije. Kada je Callas imala 14 godina, brak njezinih roditelja se raspao te je sa sestrom i majkom otišla u Grčku – taman u osvit Drugog svjetskog rata. Život je tada za mladu Mariju postao još gori jer majka je nju i Jackie podvodila njemačkim i talijanskim vojnicima kako bi zaradile za hranu. No sirov, neškolovani pjevački talent ubrzo joj je priskrbio mjesto na Državnom konzervatoriju, a usprkos savjetovanju profesora, umjesto da školovanje nastavi u Italiji, po završetku rata vratila se u New York. Tamo nije dugo ostala – ubrzo se našla na putu za Italiju i sa svime što je posjedovala u jednom kovčegu stigla je u Napulj.
Te prve sudbonosne večeri u Italiji upoznala je stanovitog Giovannija Battistu Meneghinija, bogatog industrijalca koji će je pretvoriti u zvijezdu. Tada Callas nije izgledala onako kako je pamtimo danas – težila je gotovo stotinu kilograma, okrugla lica i golemih grudi, ali kod Menenghinija je probudila neobično suosjećanje. Ponudio joj je da je izdržava dok ona izučava pjevanje i dvije godine kasnije bili su u braku – 54-godišnji mladoženja oženio se 25-godišnjakinjom u tajnosti, u pokrajnjoj prostoriji neke crkve. Callas nije bila katolkinja pa ih je svećenik gotovo odbio vjenčati. Uz Menenghinijevu podršku i novac, na stravičnoj dijeti od povrća i sirovog mesa, smršavila je više od trideset kilograma i transformirala se u vitku ljepoticu. Menenghini se kasnije prisjetio da je, kako bi dosegla svoju idealnu težinu, čak progutala trakavicu. U braku su bili turbulentnih dvanaest godina, a u novootkrivenim pismima Callas je o mužu pisala: “Još uvijek me muči nakon što mi je oteo više od polovice novca stavljajući sve na svoje ime otkad smo se vjenčali... Bila sam budala što sam se udala za njega.” I dok joj se privatni život naočigled urušavao, Maria Callas osvajala je svjetske opere. Njen glas nije imao klasičnu ljepotu, iako je vladala rasponom od tri oktave, opisivali su ga kao kreštav, s metalnim prizvukom. Glasila je ipak za majstoricu bel canta zbog svojih kristalno jasnih koloratura, ali povrh svega moćnih interpretacija, muzičke inteligencije, genijalnog fraziranja i patosa koji je isijavao iz svake njene izvedbe. Tragične operne heroine u njezinu bi glasu oživjele, a publiku dovodile do ekstaze i katarze.
Danas ćete rijetko čuti da netko kritizira Mariju Callas, ali istina je da, u istoj mjeri u kojoj je opčinjavala ljude svojim izvedbama, toliko su je i omalovažavali. Glas joj je drhtao u najvažnijim trenucima, tehnika joj često nije bila na razini, a na izvedbama u velikim operama poput Metropolitana na pozornici su je znali gađati glavicama kupusa. Ipak, svaku dvoranu je rasprodala, a za karte su se grabili i oni koji su je obožavali i oni koji su je mrzili.
Davala je bahate i arogantne intervjue otvoreno prozivajući svoju majku za zlostavljanje i uspoređujući svoj glas sa šampanjcem, a glas rivalke Renate Tebaldi s Coca-colom. Njen pad, složno će ustvrditi svi poznavatelji, počeo je kada je 1957. godine upoznala brodograditeljskog magnata, Grka Aristotela Onassisa. Oboje su tada bili u braku, ali to ih nije spriječilo da započnu vatrenu ljubavnu aferu koja će trajati sve do njegove smrti 1975. godine. Ni u njegovu zagrljaju Maria Callas nije pronašla sreću. Ne samo što je iz novina morala saznati da se ljubav njezina života oženila za najpoželjniju udovicu tog doba Jackie Kennedy već ju je Onassis omalovažavao, maltretirao, ostavljao, a zatim joj se ponovno vraćao. U novoj biografiji Lyndsy Spence pojavljuje se i šokantna informacija da ju je jednom prilikom drogirao i silovao. Uza sve to, njen glas je propadao. Psihičke tegobe, nedijagnosticirana neurološka bolest i stravično izgladnjivanje ostavili su je bez jedinog aduta. Posljednje godine provela je u stanu u Parizu, živeći na alkoholu i tabletama za spavanje, a tamo je i umrla od srčanog udara 1977. godine.
Prekrasna Callas, nitko nema taj glas. Bravo