"Kako opisati nas Hrvate? Jesmo li po nečemu posebni, drugačiji od svih drugih? Je li to uopće važno i zašto?" Tim pitanjima na službenoj je stranici predstavljen novi multimedijski projekt putopisca i fotografa Davora Rostuhara, "Portret Hrvata", koji se sastoji od VR filma, serijala fotografija i knjige. Sam film, koji je snimljen u 360° 3D tehnologiji, gledateljima donosi uvid u hrvatske tradicije poput moreške i zvončarskih običaja, ali i pruža priliku da zavire u domove poznatih Hrvata. Samo neki od sugovornika su Aleksandar Stanković, Ella Dvornik, Davor Gobac i Tonči Huljić, a zahvaljujući VR tehnologiji gledatelji će imati osjećaj kao da zaista sjede s njima na kavi.
Autor ovog projekta Davor Rostuhar već 25 godina putuje po svijetu. Upoznao je brojne kulture i običaje, a prije 12 godina predstavio je projekt "National Geographic: Hrvatska iz zraka", kojeg je realizirao u suradnji s National Geographicom. Taj je projekt bio iznimno uspješan – izložba je proputovala svijet, vidjelo ju je više od dva milijuna ljudi, bila je u Louvreu i na EXPO-u u Milanu, u Hrvatskoj je gostovala tri godine, a Rostuhar je sada, nakon brojnih priča o drugim kulturama i narodima, odlučio napraviti projekt o našem plemenu, našem narodu i zajednici. Na predstavljanju njegovog novog projekta, održanom u četvrtak, 19. studenog, u VR kinu KEK, imali smo priliku među prvima pogledati trailer dokumentarnog filma "Portret Hrvata", a ovim je događajem službeno započela i crowdfunding kampanja za istoimeni projekt.
– Jedan od razloga za pokretanje kampanje jest želja da uključimo ljude u sadržaj i stvaranje projekta. Na našim društvenim mrežama, kao i na internetskoj stranici projekta otvarat ćemo različite teme i postavljati pitanja, a sve ćemo to uključiti u knjigu, film i ostale sadržaje. S druge strane, želimo pozvati ljude da nas, ako žele, podrže i financijski. Naime, projekt financiramo uz pomoć donatora i sponzora, ali riječ je o prevelikom projektu za hrvatske uvjete da bi institucije mogle pokriti sve troškove ili da bi se oni mogli podmiriti isključivo komercijalnim putem. Ljudi mogu unaprijed naručiti knjigu, ulaznice za film ili neki od paketa koje smo pripremili i predstavili na internetskoj stranici portrethrvata.hr i na taj nas način unaprijed financirati – kaže Rostuhar te dodaje kako je pred njima još mjesec dana snimanja.
U traileru filma zavirili smo u domove poznatih hrvatskih lica i upoznali ih u opuštenom, kućnom izdanju, ali i vidjeli Hrvatsku na način na koji je nikada prije nismo vidjeli – iznutra.
– Ako ste nekada gledali morešku na Korčuli, vjerojatno ste je promatrali izvana. Sada ćete je moći doživjeti iznutra, iz perspektive iz koje je gotovo nitko nikada nije vidio. Čak ni sami moreškanti nisu imali priliku vidjeti morešku iz te perspektive. Također, moram reći da mi je snimanje zvončara bilo nevjerojatno iskustvo. Riječ je o toliko staroj i posebnoj tradiciji i fascinantno mi je što se ona održava u neko mrtvo doba godine, usred zime. Tada zvončari kreću u pohode sa svojim maskama kojima personificiraju duhove prirode i prolaze šumama riječkog zaleđa i Kastavštine. To je jedan zaista primordijalan prizor. No ondje nema ljudi, nema turista, možda se pojavi poneki lokalni novinar ili fotoentuzijast i ja. Da se to događa u bilo kojoj drugoj zemlji, ondje bi bile kolone turista, dok je kod nas taj običaj još uvijek živ, ali njegov je potencijal potpuno neiskorišten – otkrio je Rostuhar, koji nam u filmu, osim moreške i zvončara, donosi prizore brojnih drugih hrvatskih tradicija, primjerice Sinjske alke i linđa, koje također gledamo iz samog centra zbivanja, ali i prizore s događanja poput navijačkih okupljanja te prosvjeda.
– Drugi dio priče čine razgovori s poznatim i uspješnim ljudima – sportašima, kulturnjacima, glazbenicima, filmašima, poduzetnicima, znanstvenicima... Dakle, ljudima koji su ostvarili svjetske karijere ili postigli velik uspjeh u Hrvatskoj. Kroz razgovore s njima istražili smo tko smo mi Hrvati, a posebnost VR formata leži u tome što smo razgovore mogli voditi u njihovim domovima, pa i sam gledatelj ima osjećaj kao da je kod poznate osobe na kavi. Dakle, kroz te dvije vrste sadržaja – naše običaje i razgovore s poznatim licima – istražujemo tko smo mi Hrvati, po čemu smo posebni, i što čini naš identitet, jer identitet nije fiksna kategorija, on je fluidan i neprestano se mijenja. Nije isto biti Hrvat danas i prije 50 ili, primjerice, 200 godina, u vrijeme ilirskog pokreta – kazao je putopisac.
Naposljetku, tema koju, s obzirom na sva nedavna događanja u Hrvatskoj, nismo mogli izbjeći jest – polarizacija društva. Na temelju vijesti i komentara na društvenim mrežama većina nas definitivno bi rekla kako je hrvatsko društvo podijeljeno, no Davor Rostuhar situaciju je promatrao i iz potpuno drugačije perspektive, iz centra okupljanja na kojima se ipak vidi kako se, barem na trenutke, oko nečega slažemo.
– Svako društvo ima podjele unutar sebe, to je normalno. Kada uzmete dvoje ljudi, neku obitelj ili bilo koju manju zajednicu, već ondje postoje razlike koje mogu biti problematične, ali mogu i sasvim dobro funkcionirati. Što je veći broj ljudi, veća je i mogućnost da će biti neslaganja. U medijskom prostoru, kao i na društvenim mrežama, danas se te razlike previše naglašavaju, pa pritom zaboravljamo ono što je u temelju svega – ono što nam je zajedničko, važno i ono što je snažnije od naših razlika. Ovim projektom želimo na nov, inovativan i inspirativan način ponovno usmjeriti pozornost na to, a ujedno i pokazati tko smo. Domoljublje je u drugim zajednicama, državama i kulturama često sasvim drukčije nego kod nas. Ne kažem da druga društva nisu polarizirana ili međusobno posvađana, ali pogledajte, primjerice, Brazil. Ondje svi vole brazilske boje i odijevaju se u njih, bez obzira na to dolaze li iz favela, jesu li bogati ili čak pripadaju amazonskim plemenima koja su bila kolonizirana. Ondje su ljudi ponosni na te boje. Sličan primjer je i Papua Nova Gvineja. Hrvati o toj zemlji znaju vrlo malo i doživljavaju je kao neku daleku, stranu državu. Mi, primjerice, često naglašavamo razlike među našim regijama, govorimo o tome kako su Dalmatinci, Slavonci, Istrijani i Zagrepčani potpuno drukčiji, kao da su te razlike među nama goleme. Međutim, svi govorimo isti jezik, pripadamo istoj kulturi i istom etnicitetu. U Papui Novoj Gvineji, s druge strane, postoji 750 jezika, najviše na svijetu. Prije dolaska australskih kolonizatora različite su zajednice međusobno ratovale, što znači da imaju duboko povijesno nasljeđe neslaganja, no naposljetku su ipak uspjele stvoriti nacionalni identitet Papuanaca, kojim se danas svi ponose – zaključio je Rostuhar koji, zajedno sa svojim timom, već sljedećeg tjedna kreće na mini turneju na kojoj će posjetiti Rijeku, Split i Osijek, gdje će prikazati trailer te predstaviti cjelokupni projekt "Portret Hrvata".
Film "Portret Hrvata", kao i serijal fotografija te knjiga, kaže Rostuhar, izaći će u svibnju sljedeće godine, a moći ćete ga pogledati u VR kinu KEK, prvom svjetskom kinu za VR filmove u Petrinjskoj ulici u Zagrebu, kao i u putujućim kinima diljem zemlje.