U Zagrebu će u atriju Muzeja grada Zagreba (ili u slučaju kiše u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti) biti praizveden jedan dosad nepoznat Krležin tekst. I to na otvaranju dvanaestog Festivala Miroslav Krleža, koji uporno promiče Goran Matović i njegov Teatar poezije. Dramu "Goya" izvest će poznati bosanskohercegovački glumac Zijah Sokolović, a dramaturginju teksta čije je otkriće sasvim sigurno kulturna atrakcija prvog reda potpisuje Selma Parisi. Ipak, zasluge za otkriće novog Krležina teksta, koji je osvanuo baš u godini kada obilježavamo 130. godišnjicu rođenja velikog pisca, pripada mladom znanstveniku iz Pule Pavlu Bonči, koji radi kao leksikografski suradnik u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže.
Bonča je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti, a u Leksikografskim zavodu zaposlen je od prošle godine na projektima Biograficum Krleža i Hrvatski biografski leksikon. Krležin tekst otkrio je pomno istražujući kompletnu Krležinu ostavštinu koja se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
"Premda drama o Goyi (nastala, procjenjujem, negdje između 1917. i 1923.) po svemu sudeći nije dovršena, ona ipak pokazuje izvjesnu zaokruženost i estetsku izvornost. Zanimljivo, neobjavljeni dramski rukopis, uz pojedine izmjene, poslužio je Krleži kao "prototekst" za poznati esej o Goyi (objavljen 1926. u Obzoru). Dramski tekst, međutim, nije prepoznat kao zasebna cjelina i zaveden pod samostalnom kataloškom jedinicom u Krležinoj ostavštini, nego je pohranjen zajedno s drugim piščevim zapisima o španjolskom slikaru, što je vjerojatno jedan od razloga zašto spomenuti rukopis do sada nije primijećen i predstavljen javnosti", odgovara nam Bonča na pitanje o tome kako to da je ovaj Krležin tekst dosad ostao nepoznat. A očekuje li Bonča da će se i u budućnosti otkrivati novi nepoznati i neobjavljivani Krležini tekstovi iz njegove ostavštine, o kojoj skrbi Nacionalna i sveučilišna knjižnica i koja je nakon dvadesetgodišnjeg embarga sada već dulje vrijeme dostupna stručnoj javnosti?
– U budućnosti očekujem nova otkrića iz Krležine ostavštine, a vjerujem da će ponešto iz te bogate zbirke biti objavljeno i do kraja ove godine. Nadam se da će monodramska izvedba Zijaha Sokolovića pridonijeti suvremenom čitanju i razumijevanju Krležina mladenačkog "dramskog pisma", ali i sugestivno prenijeti sliku pobunjenog umjetnika genija koji se u halucinantnim noćima španjolskoga dvora priprema na svoj posljednji put – put u progonstvo – rekao je Bonča na temu skore zagrebačke praizvedbe Krležina dramskog teksta koji je ekskluziva sam po sebi.
Zanimljivo, novootkriveni Krležin tekst koji je izazvao veliku pozornost stručne javnosti prvi je put objavljen u časopisu za svjetsku književnost Književna smotra Hrvatskog filološkog društva, koji je tada još uređivao polonist i kroatist Filip Kozina. U tom je časopisu objavljen i izvorni znanstveni tekst Pavla Bonče pod nazivom "Goya: neobjavljena dramska vizija Miroslava Krleže", u kojoj se ističe i podatak da je Krleža još 1923. godine najavio "Goyu" u popisu svojih sabranih djela koja je namjeravao objaviti koprivnički nakladnik Vinko Vošicki, o kojem je nagrađivani roman nedavno napisao Marko Gregur.
Sokolovićeva monodramska praizvedba ovog teksta svakako će biti jedan od vrhunaca, ako ne i vrhunac obilježavanja Krležina velikog jubileja, od kojeg očekujemo i prve knjige iz najavljene biblioteke Krležinih sabranih djela, koja će u suradnji s HAZU objavljivati Školska knjiga. U planu je objavljivanje dvadeset i osam svezaka Krležinih djela u četiri kola, kako bi se Krležine knjige mogle kupovati i u knjižarama, a ne samo u antikvarijatima. Na Krležinu festivalu, koji počinje 1. srpnja i traje do 7. srpnja, varaždinski HNK izvest će predstavu "Legenda" u režiji Vesne Kosec-Torjanac, teatar Vojdan Černodrinski iz Prilepa izvest će "Glembajeve" u suradnji s Eurokazom i pod režijskom palicom Branka Brezovca, a tu je i Dragan Despot sa svojom vitalnom uspješnicom, monodramom "Na rubu pameti".
